img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Presuda bez presedana: Vrhovni sud naložio povraćaj „Trampovih carina“

21. april 2026, 09:17 Angela Gepfert / DW
SAD ekonomija Foto: AP Photo/Allen G. Breed
Pivara u Severnoj Karolini koja je bila ugrožena zbog Trampovih carina
Copied

U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je povraćaj carina koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a reč je o potencijalnih do 175 milijardi dolara za više od 330.000 pogođenih firmi

S početkom nedelje u Sjedinjenim Američkim Državama započeo je povrat Trampovih carina koje je američki Vrhovni sud u svojoj važećoj presudi iz februara proglasio nezakonitim. Međutim, to je daleko više od složenog birokratskog poduhvata. Reč je o zakasneloj korekciji trgovinske politike koja je mesecima opterećivala firme, piše Dojče vele.

Sam obim celog postupka bez presedana je u istoriji Sjedinjenih Država. Govori se o povratu do 166 milijardi dolara, dok procene modela Penn‑Wharton Budget Model idu i do 175 milijardi dolara. Samo za prvu fazu povrata, koja sada započinje, predviđeno je 127 milijardi dolara. Više od 56.000 uvoznika već se registrovalo za taj postupak.

Prema sudskim dokumentima, ukupno je više od 330.000 uvoznika platilo carine na oko 53 miliona pošiljki robe, iako Donald Tramp – prema mišljenju Vrhovnog suda – nije imao zakonska ovlašćenja za njihovo uvođenje.

Planirane su zbirne isplate

Proces povrata započinje znatno brže nego što je američki predsednik prvobitno tvrdio. Nakon presude Vrhovnog suda Tramp je izjavio: „Pretpostavljam da će se to sada još dve godine voditi po sudovima.“

U stvarnosti je sudija Ričard Iton sa Međunarodnog trgovinskog suda (Court of International Trade) već početkom marta naložio vladi da započne postupak povrata, ali joj je na kraju ipak odobrio dodatno vreme – postojeći sistem jednostavno nije bio predviđen za tako obimnu povratnu transakciju.

Američka carinska služba (CBP) razvila je za tu svrhu poseban alat pod nazivom CAPE. Njime bi povrati trebalo da se obrađuju zbirno, tako da pogođeni uvoznici ne dobijaju nadoknadu za svaki pojedinačni uvoz posebno, već jednu objedinjenu elektronsku isplatu — po potrebi i uz obračun kamata.

Šta to znači za preduzeća

Za pogođene uvoznike povrat carina u teoriji predstavlja značajan podsticaj likvidnosti. Kapital koji je prethodno bio vezan za carinske dažbine sada se vraća u njihove kase.

Međutim, pitanje je koliko je takav scenario realno ostvariv. Stručnjaci ocenjuju da će čak i u najpovoljnijem slučaju program povrata ovakvih razmera biti složen i dugotrajan. Neka preduzeća to možda neće preživeti. Posebno su ugrožena mala i srednja preduzeća, piše list Volstrit džornal. Mnoge firme su odložile ključne investicije, dok se pojedini poslovni modeli nalaze pred kolapsom.

Hiljade tužbi – i strah od Trampovog gneva

Kako bi povećala šanse za što brži povrat sredstava, brojna preduzeća su pokrenula sudske postupke. Više od 3.000 tužbi podneto je Međunarodnom trgovinskom sudu. Među poznatijim tužiocima nalaze se FedEx, Costco i Nintendo.

S druge strane, mnoge velike američke korporacije, poput Valmarta, izbegavale su ovakve tužbe — iz straha da ne izazovu Trampov politički gnev.

Većinu tužilaca čine mala i vrlo mala preduzeća kojima je povraćaj novca hitno potreban. Pojedina preduzeća su svoja potraživanja po osnovu povrata prodala investitorima kako bi brzo došla do gotovine i obezbedila likvidnost.

Neizvesnost ostaje

Zbog svega navedenog, početak povrata carina ne predstavlja očekivani veliki preokret niti odlučujući oslobađajući udarac za preduzeća. Dodatnu neizvesnost unela je i Trampova reakcija na presudu Vrhovnog suda: uvođenje novih globalnih carina u visini od deset odsto, ovog puta uz pozivanje na drugu zakonsku osnovu – član 122 Zakona o trgovini (Trade Act). Te carinske mere stupile su na snagu 24. februara i u međuvremenu su i same postale predmet novih tužbi pred Međunarodnim trgovinskim sudom.

Za preduzetnike to znači nove rizike i produženu neizvesnost. Kritičari Donaldu Trampu zameraju da je ozbiljno narušio poverenje preduzeća u predvidljivost američke privredne politike. Nedostatak poverenja negativno utiče na investicije, a time i na ukupnu privrednu aktivnost.

Sve u svemu, smatraju kritičari, Tramp je svojim takozvanim „Danom oslobođenja” naneo medveđu uslugu preduzećima u Sjedinjenim Američkim Državama i domaćoj privredi.

Kako Trampova administracija bude napredovala s povratima, javnost će uskoro imati jasniji uvid u rezultate. Sudija Iton naložio je vladi da do 28. aprila u 12 časova dostavi izveštaj o dosadašnjem stanju obrade zahteva za povraćaj sredstava.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

SAD Donald Tramp Carine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Svet

13.novembar 2026. A.I.

Haos sa čvorcima u Rimu: Rimljani jedva izdržavaju pod kišom ptičjeg izmeta

Čvorci prave haos u delovima Rima. Ptičji izmet svakodnevno pljušti po Rimljanima. Ne mogu da ih rasteraju ni trubama, pa se gradom kreću sa kišobranima

Maskirani članovi Službe za imigraciju i carinu (ICE)

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Služba za imigraciju obara rekorde: U 2026. u SAD već deportovano 483.200 migranata

Broj deportovanih u SAD u fiskalnoj godini završenoj 30. septembra veći je za oko devet odsto u odnosu na prethodni rekord od 442.640 deportacija

Svet

13.novembar 2026. A.M.

Globalni prekid rada Majkrosofta: Milioni bez Outlooka, Teamsa i drugih alata

Prekid rada Majkrosoftovih servera zbog povećanog opterećenja ostavio je korisnike širom sveta bez pristupa aplikacijama Majkrosoft 365. Probleme su prijavile i velike kompanije i državne institucije

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure