img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zlostavljanje

Sluškinjina priča u Beogradu na vodi: Filipinka došla da radi kao kućna pomoćnica, završila kao robinja

18. mart 2026, 16:59 N. M.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Beograd na vodi
Copied

Filipinsku državljanku, koja je došla u Srbiju da bi zaradila novac kao kućna pomoćnica, poslodavci su zlostavljali, ponižavali i izgladnjivali. Ovo nije jedini ovakav slučaj u Srbiji

Filipinska državljanka došla je u Srbiju s ciljem da zaradi novac kao kućna pomoćnica, no završila je u izuzetno teškoj situaciji radne eksploatacije.

Sve se događalo u elitnom naselju Beograd na vodi, gde su je poslopdavci zlostavljali, ponižavali i izgladnjivali, piše Nova.rs.

Prema dostupnim informacijama, prisiljavali su je na nehumane uslove života i rada, a jedan od posebno teških oblika postupanja uključivao je prisilu da jede ostatke hrane iz otpada.

Slučaj je na kraju razotkriven, a žena koja je sistematski mučena, je na kraju spašena.

Koliko slučajeva trgovine ljudima ima u Srbiji

Udruženju „Atina“ obraćaju se osobe koje su u riziku od trgovine ljudima ili različitih oblika eksploatacije, kao i osobe koje su već preživele trgovinu ljudima i kojima je potrebna podrška u ostvarivanju njihovih prava i procesu oporavka. Među njima su državljani Srbije, ali sve češće i strani državljani, posebno radnici migranti koji se suočavaju sa rizicima radne eksploatacije.

„Mi smo na našem sajtu pisali komentar za zvaničnu statistiku Centra za zaštitu života o trgovini ljudima 2025. godine u kojoj iznosimo kritičke zaključke vezane za trenutno stanje u Srbiji“, kaže Jelena Hrnjak iz Udruženja „Atina“ za „Vreme“.

Iz „Atine“ kažu da je tokom 2025. godine Centar primio 240 prijava sumnje na trgovinu ljudima, što je oko 30 odsto više nego prethodne godine, ali da prepoznavanje i formalna identifikacija ostaju neujednačeni i selektivni, posebno u slučajevima stranih državljana koji su žrtve radne eksploatacije.

Drugi slučajevi

Tokom 2025. godine tri državljanke Filipina obratile su se Udruženju „Atina“ za pomoć i podršku. U jednom slučaju osoba je identifikovana kao žrtva trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, dok su u ostalim slučajevima pružene informacije, podrška i procena rizika od eksploatacije.

„Statistika nažalost oslikava situaciju u Srbiji. Recimo, sistem prosvete nije identifikovao nijedno dete kao žrtvu, a bilo ih je dosta“, ističe Hrnjak.

Od ukupno 71 formalno identifikovane žrtve, 35 su maloletna lica, što čini oko 49 odsto. Ipak, sistem obrazovanja je u 2025. podneo samo jednu prijavu.

Jedan od najalarmantnijih pokazatelja je institucionalni neuspeh da se uoči radna eksploatacija – inspekcija rada je podnela samo jednu prijavu, i ona je odbačena.

Iako se radi o manjem broju slučajeva, iskustvo iz prakse pokazuje da oni predstavljaju samo vidljivi deo problema, jer mnoge osobe koje trpe eksploataciju nikada ne dođu do sistema podrške.

Slučaj Filipinke koja je bila zatočena u jednom stanu u Beogradu na vodi, podsetio je javnost na slučaj njene sunarodnice kojoj su srpski poslodavci oduzeli pasoš kada je došla u Srbiju 2021. godine. Ona je obavljala kućne poslove i starala se o deci – radila je i po 16 sati dnevno.

Najviše žrtava iz Afrike i Azije

U najvećem broju slučajeva radi se o osobama koje dolaze iz afričkih zemalja poput Zimbabvea, Konga i Kameruna, kao i iz azijskih zemalja, Bangladeša, Nepala, Indije, Šri Lanke i Pakistana, kažu iz Udruženja „Atina”.

Ovaj trend prati rast radnih migracija u Srbiji i regionu, ali istovremeno ukazuje i na povećan rizik od radne eksploatacije i trgovine ljudima među radnicima migrantima.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Beograd na vodi eksploatacija radnika eksploatacija žena Filipini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Mural stradalima u Duboni (Foto: Tanjug/Veran Matić)

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Otac žrtava masakra u Duboni: I dalje preovlađuje stav „nije moje dete“

„Nismo se pomakli sa te tačke, ostali smo u 3. i 4. maju. Ništa novo se nije desilo, niko nije preduzeo konkretne korake“, kaže Saša Panić koji je u masakru Duboni izgubio ćerku i sina

Uroš Blažić

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Treća godišnjica masakra u Malom Orašju i Duboni

Uroš Blažić naoružan automatskom puškom i pištoljem u Malom Orašju i Duboni ubio je devetoro mladih ljudi

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. Tijana Stanić / B. B.

Tri godine od amoka u „Ribnikaru“: Jedno tmurno jutro

Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila

Autobusi

Javni saobraćaj

03.maj 2026. B. B.

Vozila GSP-a „na meti“ bahatih vozača

Vozači GSP-a svakodnevno su izloženi riziku zbog bahatosti pojedinaca

Košutnjak

03.maj 2026. B. B.

Sajt za uvid u izradu Prostornog plana prekoputa Košutnjaka

Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure