Bela kuća planira prvi sastanak lidera takozvanog Odbora za mir predsednika Donalda Trampa u vezi sa Gazom 19. februara, prenosi Rojters pozivajući se na Aksios.
Tu informaciju Aksios je dobio od jednog američkog zvaničnika i diplomata iz četiri zemlje koje su članice tog odbora.
Planovi za sastanak, koji bi ujedno bio i donatorska konferencija za obnovu Gaze, još su u ranoj fazi i mogu se promeniti, navodi Aksios.
Planirano je da se sastanak održi u Institutu za mir Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu, dodaje se u izveštaju, uz napomenu da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu zakazao sastanak sa Trampom u Beloj kući 18. februara, dan uoči planiranog sastanka.
Bela kuća i Stejt department SAD nisu odgovorili na zahteve za komentar, prenosi Rojters.
Šta je Odbor za mir
Krajem januara, Tramp je u Davosu osnivao odbor kojim će predsedavati i za koji tvrdi da će imati za cilj rešavanje globalnih sukoba, što je izazvalo zabrinutost mnogih stručnjaka da bi takav odbor mogao da potkopa Ujedinjene nacije.
Vlade širom sveta reagovale su oprezno na Trampov poziv da se pridruže toj inicijativi. Dok su se neke bliskoistočne saveznice Vašingtona priključile, mnogi tradicionalni zapadni saveznici zasad su ostali po strani.
Rezolucija Saveta bezbednosti UN, usvojena sredinom novembra, ovlastila je odbor i zemlje koje s njim sarađuju da uspostave međunarodne stabilizacione snage u Gazi, gde je u oktobru započelo krhko primirje u skladu s Trampovim planom, koji su prihvatili Izrael i palestinska militantna grupa Hamas.
Prema Trampovom planu za Gazu, predstavljenom krajem prošle godine, odbor je trebalo da nadgleda privremenu upravu u Gazi. Tramp je potom rekao da će se njegov mandat proširiti i na rešavanje globalnih sukoba.
Mnogi stručnjaci za ljudska prava smatraju da to što Tramp nadgleda odbor zadužen za upravljanje poslovima jedne strane teritorije podseća na kolonijalnu strukturu i kritikovali su odbor zbog toga što u njemu nema palestinskog predstavnika, piše Rojters.
Ko je sve u Odboru?
Trampu su se na ceremoniji potpisivanja Odbora za mir u Davosu pridružili lideri i predstavnici 19 zemalja koje su prihvatile članstvo: Argentina, Jermenija, Azerbejdžan, Bahrein, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kazahstan, Kosovo (čiju državnost UN nije priznao), Mongolija, Maroko, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Uzbekistan. To su, praktično, države koje žele da budu pod američkim kišobranom.
Lideri zemalja, među kojima su Kanada, Francuska, Nemačka, Italija i druge evropske države, nisu ni prisustvovali potpisivanju, a neke su poziv izričito odbile.
Krhko primirje
Primirje u Gazi više puta je kršeno, a od početka primirja u oktobru 2025. prijavljeno je da je ubijeno više od 550 Palestinaca i četiri izraelska vojnika.
Izraelski napadi na Gazu od kraja 2023. godine odneli su živote više od 71.000 Palestinaca, izazvali krizu gladi, a interno je raseljeno celokupno stanovništvo Gaze.
Više stručnjaka za ljudska prava, akademika i jedna istraga Ujedinjenih nacija navode da se to može okarakterisati kao genocid. Izrael svoje postupke naziva samoodbranom, nakon što su militanti predvođeni Hamasom u napadu krajem 2023. godine ubili 1.200 ljudi i uzeli više od 250 talaca.
Izvor: Rojters/Vreme