Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana ušli su u peti dan blokade teretnih terminala graničnih prelaza zbog novih propisa Evropske unije prema kojima im je dozvoljeno da provedu najviše 90 dana u okviru 180 dana na teritoriji Šengen zone.
Kamiondžije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije i Crne Gore stupili su u blokadu 26. januara u 12 časova, nakon što je najavljen novi elektronski sistem kontrole ulaska i izlaska iz Šengena, koji će vozačima, kako kažu, otežati normalan rad.
U međuvremenu samo vozači iz Srbije i BiH nisu još uvek odustali od blokada, a Evropska komisija “razmatra” rešenje problema.
Ostali samo Srbija i Bosna
U četvrtak su od blokade sdustali prevoznici iz Crne Gore i Severne Makedonije, dok su vozači iz Srbije i Bosne i Hercegovine nastavili sa protestom.
Iz Udruženja prevoznika Crne Gore saopštili su da su postigli dogovor sa Vladom u Podgorici o sopstvenim zahtevima.
Kasnije je i severnomakedonska asocijacija „Makam-Trans“ odlučila da obustavi štrajk zbog, kako je naveo ministar transporta Aleksandar Nikoloski, nove strategije koju je predložila Evropska komisija.
Gde je sve i šta blokirano
„Putevi Srbije“ saopštili su da je blokirano 22 granična prelaza za teretna vozila na izlazu i ulazu iz Srbije.
Blokirani su prelazi Batrovci, Šid, Bogojevo, Bačka Palanka, Bezdan, Neštin, Ljuba, Sot, Horgoš, Kelebija, Bački Breg, Vrška Čuka, Gradina, Strezimirovci, Ribarci, Mokranje, Srpska Crnja, Vatin, Kaluđerovo, Đerdap, Preševo i Prohor Pčinjski.
Iz Udruženja prevoznika Srbije saopšteno je da je određenom tipu robe, poput lekova, medicinske opreme, životinja i municije, omogućena cirkulacija preko granice.
Dnevna šteta 100 miliona
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je za Rojters da je blokadama teretnih terminala zaustavljeno više od 90 odsto izvoza iz regiona.
Prema njegovim rečima, ekonomije Zapadnog Balkana trpe direktnu štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo na osnovu izvoza robe „zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije Evropske unije“.
„Na to treba dodati i penale i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno. Samo iz Srbije u Evropsku uniju izvozi oko 10.000 kompanija, pa je jasno da dolazimo do zaista velikih brojki“, rekao je Čadež.
Šta predlaže Evropska komisija
Prema pisanju N1, na pomolu je rešenje na kojem radi Evropska komisija, a koje podrazumeva uvođenje posebnog režima „produženog kratkog boravka“ za vozače kamiona sa Zapadnog Balkana.
Ovaj predlog, koji se razmatra u okviru nove Strategije o azilu i imigracionoj politici EK, značio bi da se kamiondžijama iz regiona ne bi striktno računalo 90 dana u okviru 180 dana, pošto im se, kako kažu, boravak računa čak i ako na teritoriji EU u jednom danu ostanu samo pet minuta.
Poseban limit boravka za kamiondžije koji bi mogao biti rešenje problema još uvek nije jasno definisan, pošto je i dalje sve na nivou razmatranja.
Izvor: N1, Rojters, BBC na srpskom