img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Čista energija

Iskorak u budućnost: Više od dvadeset srpskih solarnih škola

04. januar 2026, 14:44 Jelena Kozbašić (Klima 101)
U Srbiji ima više od 20 solarnih škola u statusu prozjumera. Foto: Freepik/prostooleh
Ilustracija
Copied

U Srbiji ima više od 20 solarnih škola u statusu prozjumera

Tri škole iz Kragujevca i jedna iz Vranja nedavno su se upisale u registar kupaca-proizvođača i proizvode struju iz sopstvenih solarnih elektrana. Tako je ukupan broj solarnih škola u statusu prozjumera širom zemlje premašio dvadeset.

Najnoviji iskorak ka obnovljivim izvorima u Kragujevcu napravile su OŠ „Sveti Sava”, OŠ „Miloje Simović” u Dragobraći i OŠ „Natalija Nana Nedeljković” u naselju Grošnica, dok u Vranju solarni paneli krase OŠ „Vuk Karadžić”, piše Jelena Kozbašić za portal Klima 101.

Na školi „Sveti Sava” u Kragujevcu postavljena je elektrana od 40 kilovata, a na dve manje škole na periferiji grada instalisana su postrojenja od po 15 kilovata.

Solarna elektrana na školi u Vranju ima snagu od 45 kilovata, a kupac-proizvođač postao je i vranjski vrtić „Boško Buha” uz postrojenje od 30 kilovata.

Energetska tranzicija zahvatila je i visokoškolsko obrazovanje: Fakultet za poslovne studije i pravo u Trsteniku sredinom novembra pustio je u rad solarnu elektranu od 40 kilovata.

Osnovna ideja zaokreta ka obnovljivim izvorima jeste da – uz pomoć sopstvene proizvodnje sunčanih kilovat-časova – objekti smanje račune za struju.

Koliko kupaca-proizvođača ima u Srbiji?

Zaključno sa 24. decembrom, u registru kupaca-proizvođača koji nisu domaćinstva ili stambene zajednice upisan je 1.631 korisnik sa ukupnom instalisanom snagom elektrana od 88.811 kilovata.

Tokom ove 2025, ovaj spisak „ostalih” kupaca-proizvođača proširen je za 443 novih proizvodnih objekata, što je porast od 37,3% u odnosu na početak godine.

Ali ko su zapravo kupci-proizvođaci koji nisu domaćinstva ili stambene zajednice?

Pored škola, vrtića i visokoškolskih ustanova, to su brojne druge institucije, poljoprivredna gazdinstva i preduzeća širom Srbije – od mlekara i vinarija preko pekara i prodavnica do hotela i fabrika.

Koliko je društvo ostalih kupaca-proizvođača šarenoliko, i u pogledu delatnosti i u pogledu geografije, pokazuje sledeće.

U registru su se našli Narodna biblioteka Srbije, Etnografski muzej u Beogradu, Opštinska uprava Golubac, Gradska uprava Vranje, pčelarska zadruga iz Trstenika, Centar za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu, jedan subotički sportski centar, fudbalski klub iz Bačke Topole, regionalna deponija u Pirotu, Toplana Kraljevo, Fakultet tehničkih nauka u Čačku, Lidlov logistički centar u Lapovu, proizvođač posuđa Metalac iz Gornjeg Milanovca, benzinske pumpe, pa čak i manastiri i crkve.

Status kupaca-proizvođača ili prozjumera u domaće zakonodavstvo uveden je ne tako davno – 2021. godine.

U registar ostalih prozjumera, izgradivši solarnu elektranu od 500 kilovata, prva se upisala fabrika za visokotehnološke elektronske komponente za automobilsku industriju, Gruner Serbian, iz Vlasotinca. Ovo se desilo 1. aprila 2022.

Pored registra ostalih kupaca-proizvođača, postoje i registri prozjumera koji su domaćinstva ili stambene zajednice.

Kako pokazuju podaci Elektrodistribucije Srbije, do sada je status kupca-proizvođača steklo 4.435 domaćinstava sa ukupnim kapacitetima od 37.195 kilovata, kao i šest stambenih zajednica.

Ranija analiza Udruženja OIE Srbija pokazala je da se instalisana snaga svih prozjumera za godinu dana uvećala za 61% – sa 74,8 megavata u novembru prošle na preko 120 megavata u novembru ove godine.

Projekat „Solarni paneli u školama Zapadnog Balkana”

Projekat „Solarni paneli u školama Zapadnog Balkana” u našoj zemlji sprovodi Fondacija za otvoreno društvo.

Ugovorom u vrednosti od 150 hiljada dolara još tri škole u Kragujevcu treba da dobiju solarnu elektranu: OŠ „Stanislav Sremčević”, OŠ „Dositej Obradović” u Erdeču i „Sreten Mladenović” u Desimirovcu.

Ovaj program energetske transformacije realizuje se širom regiona i obuhvata oko 80 škola. U Srbiji su do sada sprovedena dva pilot projekta, u Velikom Gradištu i Pirotu, a solarne panele je dobilo i šest škola u Valjevu.

Radove na solarnim elektranama u Kragujevcu izvela je firma Conseko doo.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Solarna energija Električna energija solarni paneli Prozjumeri Struja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Demografija

10.mart 2026. M. L. J.

Zašto preskupe mere države ne povećavaju broj beba u Srbiji

Srbija je u 2025. dobila najmanje beba ikada. Mada se država hvali pozamašnim iznosima za pomoć porodicama, mnogi od njih su pre puko političkog nego svrsishodnog karaktera

Beogradski sat na Trgu republike, kvar mehanizma

Pokvareni sat

10.mart 2026. I.M.

Gradska čistoća oprala sat na Trgu republike vodom pod velikim pritiskom – zato se pokvario

Glavni gradski urbanista Marko Stojčić izjavio je da je kvar na satu na Trg republike nastao zbog vode pod visokim pritiskom tokom pranja, a da je štetu napravila ekipa JKP Gradska čistoća

Obrušio se plafon

Ugrožena bezbednost

10.mart 2026. I.M.

Jovović: Povređena medicinska sestra prilikom pada dela plafona u Kliničkom centru Vojvodine

Radivoje Jovović objavio fotografiju obrušenog plafona u Kliničkom centru Vojvodine i tvrdi da je povređena medicinska sestra

Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure