Nedeljnik NIN objavio je intervju sa američkim ekonomistom i geopolitičkim analitičarem Džefrijem Saksom, koji je u Beograd stigao u organizaciji Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD). Umesto nekog od novinara NIN-a, intervju je vodio lično ministar finansija Siniša Mali. Saks je u razgovoru pohvalio Srbiju zbog ekonomskih odnosa sa Kinom i kritikovao stanje u Evropskoj uniji.
Govoreći o srpskim ekonomskim odnosima sa Kinom, Saks je rekao: „Sve čestitke, vaši odnosi sa Kinom su izuzetno pozitivni… Za Srbiju je izuzetno značajno da ima dobre ekonomske odnose sa tom zemljom. Bravo! Dobro je i za Kinu, jer Kini su potrebni partneri u Evropi… To što je Srbija uradila je veoma kreativno i apsolutno ispravno.“
Pohvale Srbiji, kritike Evropi
Kada je reč o Evropskoj uniji, Saks je bio oštar: „Imamo rat, a Evropa uvodi sankcije Rusiji jednu za drugom… Ne, ne uništava se ruska ekonomija — uništava se evropska ekonomija… Nemačka industrija tone sve niže i niže.“ Istakao je da smatra kako je Evropa upala u „rusofobičnu groznicu“, što nije samo politički već i ekonomski opasno. Po njegovom mišljenju, evropske sankcije Rusiji više štete evropskoj nego ruskoj ekonomiji jer EU gubi trgovinske partnere i pristup jeftinom energentu.
Saks je kritikovao dominaciju jednoumnih geopolitičkih stavova u SAD i Evropi, prema kojima države moraju birati stranu, što, kako je rekao, nije u skladu sa ekonomskom logikom slobodne trgovine. Umesto izolacije, Saks zagovara otvaranje tržišta i saradnju, posebno za male ekonomije poput Srbije.
Pohvala politike „svesvrstavanja“
U razgovoru sa Malim, Saks je ocenio da Srbija, zbog svoje geografske i strateške pozicije, ima prednost da istovremeno gradi ekonomske veze sa različitim globalnim partnerima — uključujući EU, Rusiju, Tursku i Kinu. Pozdravio je sporazume koje Srbija ima o slobodnoj trgovini, kao i njeno otvaranje tržištima van tradicionalnih evropskih tokova.
Ukazao je na značaj diverzifikacije i rekao da male zemlje, ako se zatvore, rizikuju ekonomsko zaostajanje. Prema njemu, trgovina je mehanizam koji povećava prosperitet svih strana u procesu, a ne odnos u kojem jedan dobija, a drugi gubi.
Saks je analizirao i tehnološke trendove, ističući da Kina prednjači u inovacionim klasterima i industrijskoj proizvodnji — posebno u polju robotike, električnih vozila i zelenih tehnologija — dodajući da tradicionalni centri inovacija, poput Silicijumske doline u SAD, više ne dominiraju globalnim tehnološkim razvojem kao nekada.
O protekcionizmu
Izrazio je zabrinutost zbog fragmentacije globalnog sistema, posebno u načinu na koji Zapad, a naročito EU, percipira Rusiju i Kinu, što po njegovom mišljenju vodi ka povećanoj protekcionističkoj politici i stagnaciji. U kontekstu globalnih finansijskih tokova, Saks je kritikovao danas često korišćeni pristup sankcijama kao sredstvu spoljne politike, ukazujući da takve mere, naročito ako se nametnu globalno, dovode do pravnog i ekonomskog unilateralizma koji umanjuje kredibilitet međunarodnih institucija i valuta.
Govoreći o digitalnoj budućnosti, Saks je naglasio da zemlje poput Srbije treba da ulažu u digitalnu infrastrukturu, data centre i veštačku inteligenciju kako bi ostale konkurentne u globalnoj ekonomiji.
Apsurd intervjua i kritike Malog
Pitanje koje se postavlja nakon ovog intervjua je zašto razgovor sa eminentnim ekonomskim stručnjakom vodi aktuelni ministar finansija, a ne neki od ekonomskih novinara NIN-a.
Nedeljnik NIN, osnovan 1935. godine, važio je za simbol profesionalnog novinarstva i mesto gde su pisali najznačajniji srpski i jugoslovenski intelektualci i novinari. NIN je bio mesto gde se novinarstvo shvatalo kao javna odgovornost, a ne kao produžena ruka aktuelne politike ili vlasti.
Sada smo došli do apsurda da ekonomski intervju vodi ministar finansija, umesto da to čine brojni novinari iz redakcije. „Lažni doktor nauka“ Siniša Mali je učestvovao u brojnim aferama tokom svog mandata, a najveće kritike njegovog rada odnose se na netransparentno upravljanje finansijama, naročito kod velikih infrastrukturnih projekata, državnih subvencija i ugovora sa stranim investitorima, kao i favorizovanje stranih investitora nauštrb javnog interesa.
Kao jedan od najbližih saradnika predsednika Aleksandra Vučića, Mali je jedan od kreatora tzv. „burazerske ekonomije“, sistema u kojem je nastao sloj enormno bogatih ljudi iz najvišeg ešalona Srpske napredne stranke, dok oni koji ne pripadaju najodanijim sledbenicima vlasti nemaju pristup značajnim poslovima koji se finansiraju iz budžeta, novcem svih građana.
Podsetimo, u nedeljniku NIN se dogodila promena vlasništva, i to u avgustu 2023. godine kada je nekadašnji izdavač, švajcarska medijska kuća Ringier Axel Springer Media AG, prodao većinski paket udela Jeleni Drakulić Petrović, direktorki Ringier Serbia koja je postala novi vlasnik sa oko 99,82 odsto udela u kompaniji NIN d.o.o.
Ta odluka izazvala je veliku medijsku prašinu i unutrašnje napetosti zato što su dugogodišnji novinari i urednici strahovali da će doći do promene koncepcije i uređivačke politike. Zbog toga su početkom 2024. godine veći deo redakcije i urednički kolegijum dali otkaze i pokrenuli novi nedeljnik „Radar“ u okviru kompanije United Media, čime je praktično većina zaposlenih prešla u novi medijski projekat.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.