img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

23. decembar 2025, 09:48 Dragan Maksimović (DW)
Sarajevo Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Sarajevo
Copied

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

Pre tačno šesnaest godina, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu doneo je presudu u predmetu „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, koja je razotkrila fundamentalnu diskriminaciju ugrađenu u Ustav BiH. Dervo Sejdić i Jakob Finci, građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima – Srbima, Hrvatima ili Bošnjacima – suočeni su sa činjenicom da ih Ustav sprečava da se kandiduju za Predsedništvo BiH ili Dom naroda Parlamenta BiH.

Sud je jasno utvrdio kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, zahtevajući uklanjanje etničkih barijera u političkoj participaciji. Međutim, šesnaest godina kasnije, ta presuda ostaje mrtvo slovo na papiru, simbol potpune političke paralize i izostanka volje da se ispuni elementarni evropski standard, piše DW.

Šesnaest godina razočaranja

„Voleo bih da kao društvo i država nikada nismo došli u poziciju da se borimo za takve stvari, koje se moraju rešavati tom vrstom odluka”, kaže filozof, sociolog i publicista Esad Bajtal, uz napomenu da je tragedija u tome što je neko sebi dozvolio ovakvu anticivilizacijsku paradoksalnost.

„Neko je sebi dozvolio tu vrstu stava da nekome ne prizna da je čovek”, kategoričan je Bajtal.

Implementacija presude pokušavana je više puta kroz izmene Ustava BiH i Izbornog zakona, ali je sve ostalo na pokušajima.

Iz Republike Srpske je 2012. godine stigao predlog u vidu praktičnog rešenja koje bi omogućilo sprovođenje presude bez ugrožavanja etničkih ravnoteža. Umesto ustavne formulacije „bira se Srbin” za člana Predsedništva iz RS, predložena je neutralna formulacija prema kojoj se bira „jedan iz Republike Srpske”. Taj predlog nije samo poštovao duh presude, već je otvarao prostor za ravnopravnu kandidaturu svih građana RS, uključujući i Ostale, bez narušavanja dejtonske strukture.

Nažalost, taj impuls nikada nije dobio odgovor u Federaciji BiH, gde se svaka ustavna rasprava gušila u večitoj izbornoj reformi i insistiranju na „legitimnom predstavljanju Hrvata”.

„Nisam verovao da će biti potrebno 16 godina da se ta odluka sprovede i da se svim građanima omogući da se kandiduju na izborima”, kaže jedan od apelanata, Jakob Finci, razočaran izostankom dogovora.

„Nadam se da nećemo čekati još 16 godina da se ta odluka sprovede”, dodaje Finci.

Hrvatski zahtevi i večita izborna reforma

Za drugog apelanta, Dervu Sejdića, mesta za optimizam nema. Kuknjava predstavnika konstitutivnih naroda, smatra on, cementira odsustvo političke volje da se bilo šta promeni.

„Nisam siguran da će se ni za narednih 16 ili 60 godina presuda sprovesti. Jedini način je biološko izumiranje ovih političkih grupacija koje vode BiH i nemaju nameru da menjaju sistem”, kaže Sejdić, koji ne vidi rešenje u ovakvoj konstelaciji političkih snaga, osim ako sprovođenje presude ne postane jasan uslov u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.

U Federaciji BiH, presuda „Sejdić–Finci” postala je talac hrvatskih zahteva za „legitimnim predstavljanjem”. Hrvatske stranke, predvođene HDZ-om BiH, uporno vezuju njenu implementaciju za potpunu reformu Izbornog zakona, tražeći da se njome obezbedi da „hrvatski narod bira svog člana Predsedništva” i Doma naroda.

Ti zahtevi, iako legitimni u delu koji se tiče hrvatskog nacionalnog interesa, pretvaraju presudu o jednakosti Ostalih u platformu za učvršćivanje etničkog principa i stvaranje novih barijera.

Mentalna promena

Godinama se pregovara o Izbornom zakonu, ali svaki nacrt zapinje na hrvatskom insistiranju da se prvo reši njihovo pitanje, dok se „Sejdić–Finci” pominje tek usput.

„Paradoks je u tome što su političke elite sebi dozvolile da nekome kažu: ti ne znaš ko si, ja znam ko sam ja i znam bolje od tebe ko si ti. I ti nećeš biti ono što jesi, što kažeš da jesi, jer ti ja kažem da si ovo što ti kažem. To je potpuno suluda, anticivilizacijska situacija”, kaže Bajtal, koji takođe ne veruje da će se ovo pitanje uskoro rešiti.

„Reč je o potrebi za mentalnom promenom generacija. Jer ovi koji su sada na sceni, dok se društvo guši, i dalje su tu i održavaju takav sistem – od porodice, vrtića, škole do društva u celini”, zaključuje Bajtal.

Četiri izborna ciklusa nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, slučaj „Sejdić–Finci” ostaje otvorena rana bosanskohercegovačke demokratije. Simbol diskriminacije ugrađene u Ustav i Izborni zakon, koja svim građanima uskraćuje punu političku participaciju. Bez domaćeg kompromisa, BiH ostaje zaglavljena na evropskom pragu, gde se prava manjina žrtvuju dejtonskom, etno-teritorijalnom ravnotežom.

Izvor: DW

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Republika Srpska BiH Bosna i Hercegovina Dejtonski sporazum Federacija BiH
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure