Lični stav
Zarobljena kultura: Oslobađanje od okova i ministra iznad zakona
Ogoljeno je jasno da umetnička praksa, i institucionalna i nezavisna u Srbiji, odavno nije samo u krizi. Ona je zarobljena politički, sistemski, represivno
Razmišlja se o dvostrukom izdanju Martovskog festivala iduće godine kako bi se nadoknadio izostanak ovogodišnjeg, ali i o pitanju da li će na njemu biti filmovi o našoj stvarnosti
Kad je od 30. septembra do 4. oktobra održana filmska revija „U susret 72. Martovskom festivalu“ na kojoj je prikazan deo revijalnog netakmičarskog programa, očekivalo se da će joj uslediti i – 72. Martovski festival.
Međutim, više je očigledno da ga ove godine neće biti, kao što nema ni Bitefa ni Festa, da ostale festivale ne nabrajamo. Podsetimo, prvo je početkom marta rečeno da će umesto krajem tog meseca, u svom tradicionalnom terminu, ovaj festival biti pomeren za april, pa za septembar, i zatim za kraj godine, ali se ovogodišnji Martovski na kraju sveo samo na pomenuto revijalno izdanje.
Trebalo bi da usledi konkurs
„Organizacijom ove filmske revije uspeli smo da se odužimo autorima i producentima koji su više od pola godine čuvali premijerno svoje filmove za naš festival, a takođe i našoj vernoj publici što su, uprkos komplikovanim društvenim okolnostima, imali strpljenja da dočekaju i odgledaju deo festivalskog programa“, kaže za „Vreme“ Dejan Dabić dugogodišnji umetnički direktor ovog festivala.
Kaže da je Odboru festivala nedavno poslao „izveštaj koji se odnosio na ovu reviju, te da bi „nakon toga trebalo da bude raspisan konkurs za filmove u takmičarskom programu festivala koji je ranijih godina, u decembru, već uveliko bio u toku“.
„Naravno, pre toga bi trebalo utvrditi termin za održavanje 72. Martovskog festivala – obično je to krajem marta ili početkom aprila, a smatram da je veoma važno i da vidimo koji će biti format ovog festivala“, smatra Dabić.
Kao 2021?
Podseća da je 2021. godine održano „dvostruko izdanje Martovskog festivala koje je obuhvatalo dve selekcije i to za 2020. i za 2021.godinu sa jedinstvenim žirijem“ i kaže da sada „postoji mogućnost da se ovogodišnjoj selekciji pridoda selekcija filmova za 2026. godinu.
Međutim, napominje da „već sada imamo stotinak filmova samo za takmičarsku 2024/2025. godine“.
Broj filmova nameće i praktičnu dilemu, broj festivalskih dana, ali pre svega „i pitanje budžeta festivala koji bi trebalo da bude veći nego kada je redovna godina“.
Programsko pitanje
Postoji i programsko pitanje „koje podrazumeva da treba prikazati i umetnički relevantne autorske filmove koji se odnose na društvena dešavanja u prethodnoj godini. Dakle, ne mislim ovde na TV formate ili kratke forme emitovane na raznim televizijama i društvenim mrežama već, pre svega, na premijerne umetnički relevantne filmove koji rekonstruišu jedno vreme i jednu epohu, na način otvorenosti kakav je Martovski festival u svojoj istoriji već negovao“.
Setimo se samo, kaže Dejan Dabić, Lipanjskih gibanja (1969) Želimira Žilnika ili 02:06 – Anatomije bola (2000) Janka Baljka.
„Ostaje da se vidi kako će osnivač festivala Grad Beograd i Odbor Martovskog festivala razrešiti sva ova programska, tehnička i finansijska pitanja“, kaže Dejan Dabić.
Inače, Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, poznatiji kao Martovski festival, je manifestacija u oblasti kulture od značaja za Grad Beograd.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Ogoljeno je jasno da umetnička praksa, i institucionalna i nezavisna u Srbiji, odavno nije samo u krizi. Ona je zarobljena politički, sistemski, represivno

Svake večeri posle predstave u gledalištu se iz publike čuje poruka - Narodno je narodno. Da li će Uprava Narodnog pozorišta zbog toga izmisliti kaznu i za publiku poput onih koje je namenila zaposlenima

Otvoren je i biće održan, pobedio je cenzuru ove vlasti, ujedinio je Balkan – sve je to festival "ne: Bitef", nezvanično/gerilsko izdanje 59. Bitefa, uspeo u nezamislivo kratkom roku i bez para

Naslov izložbe „Mehur u vremenu“ odnosi se pre svega na digitalnu fotografiju i ogromnu produkciju zapisa u virtuelnom obliku koji u jednom trenutku mogu nestati kao mehur od sapunice, kaže profesor Karanović

Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve