Srbija bi i bez dotoka prirodnog gasa iz Rusije mogla da prebrodi celu zimu. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prilikom poslednje posete Beogradu upravo je to naglasila – da će Evropska unija (EU) pomoći Srbiji ukoliko se susretne sa energetskim problemima, kaže za „Vreme“ stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
On podseća da je EU na već pomogla Srbiji 2009. godine, iako je tadašnja gasna infrastruktura bila mnogo slabija od današnje.
„Srbija troši relativno malo prirodnog gasa u odnosu na količine koje troši EU, a tržište prirodnim gasom je kudikamo fleksibilnije nego što je bilo pre 16 godina, upravo zbog tečnog gasa i zbog novoizgrađenih terminala u Evropi, pa je distribucija dodatnih količina gasa moguća bez problema“, kaže Kapor.
Bugarski scenario
On navodi da Srbija ima i gasni interkonektor kapaciteta 1,4 milijadi kubika, dok Srbija troši oko 2,7 milijardi kubika, ali podseća i da postoje skladišta gasa u Banatskom Dvoru i u Mađarskoj.
„Dodatni uvoz će biti svakako potreban, jer tih 1,4 milijardu kubika ne koristimo u punom kapacitetu. U svakom slučaju, cena gasa koji bismo uvozili ukoliko bi prestao dotok prirodnog gasa iz Rusije bila bi veća. To se desilo Bugarskoj kada je prekinula dotok prirodnog gasa iz Rusije već na početku agresije na Ukrajinu. Bugarska je brzo našla zamenu, po većoj ceni, ali su se u međuvremenu cene stabilizovale, tako da Bugarska bez dotoka ruskog prirodnog gasa plaća manju cenu i za industriju i za domaćinstva“, kaže Kapor.
Ističe da je EU zbog više razloga spremna da Srbiji pomogne u njenom otklonu prema Rusiji.
„Međutim, čak i ako Srbija krene ka eksproprijaciji ili nacionalizaciji – što je manje-više ista reč – Naftne industije Srbije, sumnjam da će Rusija prekinuti dotok gasa Srbiji. Razlog je što je Srbija veliko ostrvo uticaja protiv evroatlantskih integracija, baš kao i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija. Rusija je posredstvom Srbije razvila mrežu svojih medija, javnih i nejavnih ličnosti koje za cilj imaju usporavanje evrointegracija, a u slučaju Bosne i Hercegovine i NATO integracija“, objašnjava Kapor.
Rusija nema bolje saradnike od Vučića
Zbog toga, ističe, Rusija bi antagonizacijom Srbije smanjila svoj uticaj u regionu.
„Moguće je, kao što se to dešava u ratu, da Rusija napravi neki iracionalni potez, ali za sada ne vidim da je u situaciji da povlači poteze očajnika. Zbog toga će Moskva nastojati da se ponaša racionalno i da održi mrežu svojih saradnika u Srbiji. Ne verujem da će Rusija krenuti u otvoreni sukob sa Aleksandrom Vučićem, jer bi u slučaju da prekine isporuke gasa za to optužila Vladu Srbije i izvršnu vlast, a oni bolje saradnike od njih u Srbiji nemaju, čak iako je dobar deo opozicije rusifikovan“, kaže Kapor.
Kao mogući scenario, ukoliko Srbija pokrene eksproprijaciju NIS-a, Kapor navodi da bi Rusija mogla da poveća cenu gasa koji izvozi u Srbiju, koja bi u tom slučaju bila „nešto malo niža od tržišne“.
Ocenjuje da je ruska strana zaključila da bi joj politička šteta u slučaju Srbije bila mnogo veća od ekonomske.
„Ovo sada je stvarno stvar politike. Da nije tako Rusija bi prodala NIS prvog dana kada su najavljene sankcije toj kompaniji, jer je NIS tada imao najveću vrednost, a od tada se vrednost akcija NIS-a samo snižavala. Druga je stvar što Srbija sada, zbog svoje potčinjenosti Rusiji, hoće da preplati ruski udeo u NIS-u“, zaključuje Kapor.
Bajatović: Sa gasom neće biti problema
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je u četvrtak da se Srbija neće susresti sa nedostatkom gasa, „jer možemo da kupujemo sa više strana“, a najavio je i da se naredne sedmice očekuje dogovor o gasnom aranžmanu sa Rusijom.
Ocenio je da će taj aranžman biti „dobar cenovno i po fleksibilnosti“, i naveo da Srbija ima zalihe gasa na „nivou 600 miliona metara kubnih, a treba nam 800 miliona metara kubnih za prva tri meseca, maksimalno“.
„Kakvu god matematiku da napravite, čak i finansijsku, sa gasom neće biti problema“, rekao je Bajatović.
BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom