

Kultura
Kako je ovaj oktobar zaista postao mesec knjige
Zbog izdavača kojih neće biti na Sajmu knjiga, ovaj oktobar je zaista postao mesec knjige. Ima ih mnogo, i u celoj Srbiji


Deca, žiri na festivalu „Ringišpil“ ocenila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ i nisu im smetali žuti prsluci, a u matičnom Lutkarskom pozorištu u Nišu je ne stavljaju na repertoar zato što kažu da nije za osnovce
U Lazarevcu, u „Puls teatru“ 6. novembra završen je 11. „Ringišpil“, festival o čijim nagradama odlučuju deca u publici.
Ove godine, odlučila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ Lutkarskog pozorišta iz Niša, i dala su joj ocenu 4,74. Osim ove, „Ringišpil“ dodeljuje i nagradu pedagoškog žirija, koju je takođe dobila „Pačija škola“.


„Pačiju školu je napisala Jelena Paligorić Sinkević, a režirao ju je Marko Torlaković. Od kako je imala premijeru u septembru, ova predstava još uvek nije stigla na repertoar matičnog, Lutkarskog pozorišta u Nišu. Ekipi nije rečeno zašto.
Žuti prsluci
Kad je skinuta sa septembarskog repertoara odmah nakon premijere, po Nišu se pričalo da je neko u predstavi učitao nedolične elemente po sadašnju vlast – pištaljke, žute prsluke i palestinsku zastavu, skrenuo pažnju upravi pozorišta na to i uprava je „Pačiju školu“ odmah precrtala. Tim povodom, direktorka pozorišta Milica Radulović je objasnila da je jedini razlog „uzrasna pripadnost“, odnosno, da tema predstave nije za osnovce.
Međutim, publika festivala „Ringišpil“ u Lazarevcu su i predškolci i osnovci. I, kao što je rečeno, po njima, upravo „Pačija škola“ je najbolja predstava festivala.
„Ringišpil“
Ove godine festival je trajao četiri dana i svakog dana je prikazana po jedna predstava.
Ivana Nedeljković, direktorka pozorišta „Puls“ (javnost ju je upamtila nakon spontanog govora roditeljima koji dolaze sa decom u pozorišta da tokom predstave gledaju u glumce a ne u mobilni telefon) kaže za „Vreme“ da je „specifičnost festivala u tome što gledaoci, tj. deca, nakon svake pozorišne predstave glasačkim listićima ocenjuju odigrane predstave, pa se na kraju festivala proglašava najbolja.“
Cilj je, kaže Ivana Nedeljković „da se glasanjem za najbolju predstavu, samoj publici da na značaju time što će biti aktivno uključeni i tako razvijati kritički pristup za umetnost i slične sadržaje.“
„Ringišpil“ nastoji da „dodatno kod dece razvije osećaj za kulturne sadržaje kako bi im oni postali uobičajeni deo svakodnevnice“, kaže Ivana Nedeljković i navodi da prateći program festivala obuhvata sadržaje koji se odnose na dodatno upoznavanje i razumevanje pozorišne umetnosti.


Zbog izdavača kojih neće biti na Sajmu knjiga, ovaj oktobar je zaista postao mesec knjige. Ima ih mnogo, i u celoj Srbiji


Prikazano je 115 filmova iz 50 zemalja. Organizator kaže da je zadovoljan. Pa ipak, utisak je kao da su na ovom Festu bili samo Lordan Zafranović i njegov „Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)“


„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić
„Kreativni centar“ je jedan od izdavača koji svoje knjige neće pokazati na Sajmu knjiga, ali će se svakako potruditi da ih pokaže čitaocima i javnosti. Naročito one nove


Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve