
Kultura
Bilo je tužno biti na 69. Sajmu knjiga u Beogradu
Završen je 69. Sajam knjiga, trajao je devet dana, a kao da ga nije ni bilo. Glavni izdavač je bila Pošta Srbije koja nije izdavač

Prikazano je 115 filmova iz 50 zemalja. Organizator kaže da je zadovoljan. Pa ipak, utisak je kao da su na ovom Festu bili samo Lordan Zafranović i njegov „Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)“
Dodelom nagrada 11. oktobra u Sava centru završen je 53. Fest. Prikazano je 115 filmova iz 50 zemalja.
Podatak o broju gledalaca treba očekivati ovih dana. Prema društvenim mrežama publika je u velikoj meri bojkotovala Fest, čak je i na premijeri filma Slobodana Šijana sala je bila gotovo prazna.
„Naravno da sam filmovima jako zadovoljan. Ne samo izborom, ne samo činjenicom da su stigli, nego i činjenicom da je svih 115 filmova prikazano. Kao što sam zadovoljan brojem gostiju i time što svi gosti, mogu reći, odlaze iz Beograda izuzetno zadovoljni“, rekao je Programski i umetnički direktor FEST-a Dragan Jeličić za RTS.
Dodeljene su nagrade u 12 kategorija među kojima su priznanja za najbolji film, režiju i scenario u Evropskom, Svetskom i Regionalnom takmičarskom programu, kao i prateće nagrade.
Jedan od najznačajnijih trenutaka večeri bila je dodela nagrade „Milutin Čolić“ reditelju Lordanu Zafranoviću za film „Zlatni rez ’42: Djeca Kozare“ koju dodeljuje Politika reditelju najboljeg većinskog srpskog filma.
„Za kolosalno i časno urađeno dramsko delo, kojim se zaokružuje jedan moćan stvaralački opus, tematski tako istrajno posvećen proučavanju anatomije zla, koje u smutnim vremenima i na za to plodnom tlu, poput karcinoma, može da raste i razvija se do užasa epskih razmera“ navela je, između ostalog, čitajući obrazloženje članica žirija Dubravka Lakić.

Lordan Zafranović se zahvalio žiriju i, kako piše na sajtu Festa, upozorio na ponovno jačanje fašizma i atmosferu podela u Evropi, ocenjujući da je njegov film, nažalost, stigao u trenutku kada je njegova poruka posebno aktuelna.
„Moja želja je da počne civilizacija dobra, a ne civilizacija zla. I čini mi se da smo tu negde na nekoj prekretnici. Osećam da je sad već puna kapa ratova, puna kapa ubijanja. Jednostavno ta zver u nama treba da nestane“, izjavio je Zafranović.

Istakao je da je „bilo jako teško, naravno, u vremenu tih podela, u jednom vremenu gde fašizam nekako raste na sve strane u Evropi, naoružavaju se kao da će sutra opet da ratuju, opet tragedija, opet razaranje, pljačke i tako dalje. Mislim da je film, nažalost, došao u neko pravo vreme“.
Zafranović zahvalio Beogradu i Srbiji što su mu omogućili da realizuje film na kojem se radi gotovo četiri decenije. Kako je objasnio, projekat je dugo bio odlagan zbog rata i brojnih prepreka, ali je na kraju, uprkos teškoćama, uspeo da bude završen.
Za Zafranovića je prikazivanje filma na velikom platnu Sava centra imalo i posebnu emotivnu dimenziju. Podsetio je da Fest prati još od 1971. godine, kada je završio filmsku akademiju, i da je upravo ovaj festival tokom decenija predstavljao mesto susreta sa najvećim ostvarenjima svetske kinematografije.
„Osećam se kao rodilja koja je rodila film. Videla ga je jedan trenutak, znate, kad doktori donesu dete majci da ga vidi, a onda se ona nasmeje, kao što ste vi uspeli da mi dovedete ovaj film na ovo platno. Ja sam ga sa srećom pogledao, i onda su ga odneli, odneće ga sada, i ja osećam strahoviti umor, kao svaka majka“, rekao je Zafranović. Tim rečima je, piše na sajtu Festa, među prisutnima izazvao snažnu emotivnu reakciju.
U Regionalnom takmičarskom programu nagrada „Beogradski pobednik“ za najbolji film pripala je ostvarenju „Drži se za mene“. Priznanje za najbolju režiju osvojio je Šerif Fransis za film „Poslednji poziv“, dok je nagrada za najbolji scenario pripala Aliju Vatanseveru za film „Zajedno sami“.
Priznanje „Nebojša Đukelić“ za najbolji regionalni film pripalo je hrvatskom ostvarenju „Žene, luđaci i malo dobrih pedera“, reditelja i scenariste Ivana Salaja.
Nagrada „Beogradski pobednik“ za najbolji film pripala je švedskom ostvarenju „Tihi pčelar“. Za najbolju režiju nagrađen je Ilker Čatak za film „Žuta slova“, dok je priznanje za najbolji scenario pripalo Andriusu Blaževičiusu za ostvarenje „Kako se razvesti tokom rata“.
U Svetskom takmičarskom programu nagrada „Beogradski pobednik“ za najbolji film pripala je čileanskom ostvarenju „Crveni hangar“. Za najbolju režiju nagrađen je Rafael Manuel za film „Filipinka“, dok su priznanje za najbolji scenario osvojili Sabir Hosain Šovon i Rezvan Šahriar Samit za film „Učitelj“.
Nagrada „Slobodan Novaković“, koju dodeljuje Društvo filmskih kritičara Beograda za najbolji debitantski film, pripala je ostvarenjima „Crveni hangar“, ćileanskog reditelja Huana Pabla Salata, i „Lutajuće stene“, čiji je autor čileanski reditelj Tomas Vudrof.
Utisak je da je ovo bio Fest Lordana Zafranovića: počeo je pričama o njegovom filmu „Zlatni rez 42: Djeca Kozara“, otvoren je njegovim filmom, trajao je raspravama povodom njegovog filma, i završio se njegovim govorom povodom dobijene nagrade. O drugim filmovima i njihovim autorima se u javnosti i medijima nije govorimo.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Završen je 69. Sajam knjiga, trajao je devet dana, a kao da ga nije ni bilo. Glavni izdavač je bila Pošta Srbije koja nije izdavač

Od prvog dana nakon pobede Studentske liste do danas, podneto je 12 zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture, a sve ih je imenovala prethodna vlast
Od ponedeljka do danas, prve nedelje nakon pada Vučića, svakog dana objavi se nekoliko zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture i nauke
Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović

Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve