
Ekonomija
Zašto su strane direktne investicije u dramatičnom padu
Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako
Namirnice koje se u centralnoj Srbiji podrazumevaju, na severu Kosova nisu svakodnevica. Postoje zamene, ali nekada nedovoljno adekvatne. Zašto Srbi sa Kosova po meso idu u Novi Pazar i Kraljevo
Čips, meso, biljno mleko u malom pakovanju, različite kafe i druge namirnice u Beogradu se podrazumevaju u gotovo svakoj prodavnici. Međutim, na Kosovu to nije slučaj, te zbog kvaliteta i pristupačnosti osnovnih namirnica počnete više da cenite pune rafove u prodavnicama.
Na severu Kosova srpske robe ima, ali u ograničenim količinama i ne uvek. To je posledica zabrana uvoza srpske robe na Kosovo, osim na prelazu Merdare.
Osnovne namirnice, kao što je na primer meso, prijatelji će vam preporučiti da je najbolje da ne kupujete po marketima na severu Kosova, gde možete naći samo zamrznuto meso. Više Mitrovčana meso kupuje u centralnoj Srbiji – u Novom Pazaru, Kraljevu, Raški… Kažu – odemo, nakupujemo po više kilograma mesa, pa zamrznemo. U enklavama ljudi imaju i svoju živinu. Dok je u restoranima brze hrane porcija mesa oko 250 do 300 dinara.
Dodatno, na rafovima prodavnica uglavnom osim 2u1 i 3u1 kafe, nema ni svih onih različitih kafa u kesicama koje u Srbiji možete naći. Odnosno, desi se da naletite, ali ne na ono na šta ste navikli. Tako su Srbi, na primer, navikli i na Chipsy, ali njega na Kosovu nema. Kupuju ga u centralnoj Srbiji.
Uvoz srpske robe na Kosovo zabranjen je već dve godine. Uslov da Kosovo ukine restriktivne mere protiv ulaska robe iz Srbije na većini prelaza jeste opremanje skenerima za kontrolu robe koje će donirati Nemačka. Međutim, nemačka ambasada potvrdila je u julu ove godine da neće moći da dostavi skenere na Kosovo pre sledeće godine.
Srpska roba se ne vozi preko prelaza Brnjak, Jarinje, Mutivode, Bela Zemlja i Mučibaba.
Kako to utiče na život građana na severu Kosova?
Miodrag Milićević, izvršni direktor NVO „Aktiv“ za „Vreme” kaže da je, uprkos strogim garancijama međunarodne zajednice da će se ukinuti mere koje su uvedene 2023. godine, što je bio i preduslov članstva Kosova u regionalnoj platformi CEFTA (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini), do toga došlo tek parcijalno, jer je odobren uvoz samo preko jednog prelaza.
A, Kosovo je postalo članica CEFTA oktobra 2024. godine.
„Ono što jeste loše po građane, po sve nas, jeste što smo mi u ove dve godine izgubili gotovo većinu srpskih proizvoda na koje je stanovništvo tradicionalno naviklo. Isti su zamenjeni nekim proizvodima koji dolaze iz drugih zemalja poput Severne Makedonije, Albanije, Turske i tako dalje”, ukazuje Milićević.
Dodaje da ta zamena ne znači nužno i dobru alternativu, ne samo zbog navike, već i po pitanju kvaliteta proizvoda.
„Iznad svega ono što je vrlo loše jeste vezanost za takvu odluku koja nije utemeljena ni u čemu osim u jednoj politički motivisanoj verziji ove Vlade (sada u tehničkom mandatu), a koja je donesena po nekom nejasnom principu i za koju mi i dan-danas zapravo nemamo potvrde da li je u pisanoj ili je samo u usmenoj formi donesena”, objašnjava naš sagovornik.
Naglašava da je važno napomenuti i nepostojanje bilo kakvih razgovora kako bi se taj problem rešio dok se „ne dostave skeneri koji će se očigledno sukcesivno slati na Kosovo kako vreme bude odmicalo”.
Dakle, kaže Milićević, „bilo kakva vrsta ograničenja, koja je donesena po nejasnim principima i koja se potpuno kosi sa bilo kojim elementima koje nose sa sobom prefiks normalizacije odnosa tokom dijaloga, potpuno je i krajnje neprihvatljiva”.
Pored maloprodajnih objekata, cene u kafićima, restoranima brze hrane, poslastičarnicama u Severnoj Mitrovici neuporedive su sa, na primer, cenama u nekom manjem gradu poput Alekasndrovca.
U Severnoj Mitrovici kafu u kafićima možete popiti za 60 do 100 dinara, a uz to i kiselu vodu za još oko 100 dinara (zavisi od kafića do kafića), a u većini nema biljnog mleka za kafu. Čuveni „Saletov“ burek je 190 dinara, a ukoliko ne probate u Mitrovici burek, ćufte i kolač trileće – kao da niste ni bili. Pozamašno parče trileće kolača u poslastičarnicama je, na primer, oko 140 dinara.
Da li ova odluka o zabrani uvoza robe utiče i na cene, Milićević kaže da zavisi od toga o kakvim proizvodima se radi. „Ukoliko pričamo o proizvodima koji dolaze mahom iz, na primer, Severne Makedonije ili šireg regiona, cene su manje-više ujednačene.”
Međutim, kada je reč o srpskim proizvodima, na delu nije samo pitanje cena, već i uopšte same distribucije i kontinuiteta u snabdevanju.
„Upitno je pod kakvim okolnostima i uslovima se takva roba transportuje, imajući u vidu da je samo jedan prelaz otvoren za uvoz takve robe, a gužve su neverovatne, makar po priči svih uvoznika koji su se preorijentisali na neka druga tržišta, jer se na tom jednom prelazu (Merdare) čeka i po dva do tri dana, a nekada čak i duže”, zaključuje Milićević.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!
Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako
Cene poljoprivrednih proizvoda jeftinije su u prodavnicama nego na pijacama. Zašto je to tako
Užasno loš kvalitet uglja koji se vadi iz Kolubare, zalihe nafte u Pančevu koje mogu da izdrže još svega mesec dana i istorijski najgora godina u hidroelektranama - mnogo toga se sjatilo pred ovu zimu nad energetskim nebom Srbije. Bar jedna od tri karike mora da proradi, ili će nam biti hladno
Gotovo svi veliki trgovinski lanci planiraju zatvaranje prodavnica širom zemlje, što je direktan efekat Vučićevih ekonomskih mera za ograničenje marži. Očekuje se otpuštanje nekoliko stotina ljudi
Kompanija „Apolo Minerals Limited“ zatražila je novu dozvolu za geološka istraživanja u okolini Niške Banje, u neposrednoj blizini vodoizvorišta Studena, potvrđeno je iz Ministarstva rudarstva i energetike. Iako prethodna bušenja nisu pokazala značajnu mineralizaciju bakra, kompanija želi da nastavi istraživanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve