U javnosti nema uobičajenog uzbuđenja zbog početka Sajma knjiga, čak se ne zna ni koji će ga srpski pisac za tri otvoriti. Nad kupole sajamskih hala nadvio se 1. novembar. Međutim, organizatori su prezadovoljni
U subotu 25. oktobra počinje Međunarodni beogradski sajam knjiga, što se po medijskim napisima i aktivnosti izdavača ne bi moglo reći: nema reklama, nema uobičajene navale tekstova u kojima se izdavači hvale novim izdanjima, nema intervjua sa piscima, nema uzbuđenja.
Čak se još uvek ne zna koji će domaći pisac otvoriti Sajam knjiga pored kiparskog Kirjaksa Haralambidisa, koji je tu u ime ovogodišnje zemlje gosta domaćina.
Ocena organizatora
Pa ipak, najavljujući novinarima novi Sajam knjiga, Jovan Jovanović savetnik u gradskom Sekretarijatu za kulturu rekao je da su „od Makedonije do Slovenije svi zainteresovani, svi prate“.
Rečeno je da dolaze izlagači iz 15 zemalja, i da se očekuje da će ih do početka manifestacije sa izlagačima iz Srbije ove godine biti 430.
Neće učestvovati Clio, Geopoetika, Arhipelag, Heliks, Fedon, Evoluta, FMK, HeraEdu, Zavet, Albatrosplus, Makart, Partizanska knjiga, Biblkos buks, Nova artija, Besna kobila … zato što Beogradski sajam nije pristao da Sajam knjiga počne 23. oktobra kako subota najposećeniji dan ne bi pao 1. novembra na godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu, i nije pristao da smanji cenu zakupa štanda za 30 odsto.
Prvi novembar
„Laguna“, najveći izdavač u zemlji, je objavila da 1. novembra njeni štandovi neće raditi na Sajmu knjiga. Organizatori novinarima nisu pomenuli „Lagunu“, ali jesu „jednu kuću iz Čačka“, uz napomenu da su izlagači u obavezi da poštuju radno vreme. Rečeno je i da 1. novembra neće biti programa koje organizuje Sajam, i da to ne važi za one koje organizuju izdavači.
„Tokom prvog vikenda i pet radnih dana između vikenda očekujemo lep sajam, lepu posetu, i da oborimo rekord“, rekao je Aleksandar Ivković pomoćnik direktora Beogradskog sajma.
„Razlika između ‘izdaćaca’ i izdavača je velika. Ako se mi bavimo jeftinom trgovinom, onim što je najniže kod ljudi, mi onda zapravo i nismo profesionalni izdavači i ne bavimo se javnim interesom što je jedan od ključnih zadataka. Zato smo i došli u poziciju da kažemo ’ne’. Ovo ’ne’ je politički stav“, poručio je Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Clio.
Sajam umesto sajma
Umesto u sajamskim halama, izdavači koji neće na Sajam, predstaviće svoja nova i stara izdanja na drugi način po sniženim cenama.
Recimo, Geopoetika u svojim knjižarama i online nudi knjige po 30 do 50 posto nižoj ceni od 20. do 31. oktobra, Boka od 17. do 31. oktobra prodaje knjige jeftinije za 30 odsto, Clio je snizio cene za 20 odsto…
Izdavačka kuća „Arhipelag“ je od 21. do 31. oktobra pozvala na akciju u svom Klubu čitalaca „Sajam umesto sajma“ tokom koje će čitaoci moći da poruče knjige na sajtu, a knjige Arhipelaga biće dostupne i na sajamskim akcijama koje se narednih dana održavaju u jednom broju knjižara i knjižarskih lanaca.
Gotovo sutradan nakon što je Beogradski sajam odbio da odstupi od svojih uslova u korist izdavača i čitalaca, na društvenim mrežama pojavila se ideja da građani organizuju svojevrsan novi Sajam, ali u virtuelnom prostoru. Odnosno da svako ko podržava odluku ovih izdavačkih kuća, kupi barem jednu od njihovih knjiga.
Da li zbog te ideje, ili je u pitanju samo slučaj, tek, interesovanje za izdanja onih koji ove godine bojkotuju Sajam knjiga je poraslo. U svakom slučaju, predstoji nam jedan drugačiji Sajam knjiga od dosadašnjih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra
Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći
Vojislav Šešelj je na TV Informer rekao da je Olivera Marković, majka "blokadera" Gorana Markovića, kako je nazvao ovog velikog reditelja, bila ljubavnica gestapovskih oficira. Da li će Narodno pozorište reagovati i odbraniti istoriju srpskog teatra, pita Željko Hubač
Snimanje je bilo kao neki začarani krug, napišete scenario inspirisan stvarnošću, a onda, pokušavajući da je rekonstruišete, ona se prelije u neku novu stvarnost koja se dešava prvi put. Jedno inicira drugo i rađa novi, neponovljivi trenutak
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!