U javnosti nema uobičajenog uzbuđenja zbog početka Sajma knjiga, čak se ne zna ni koji će ga srpski pisac za tri otvoriti. Nad kupole sajamskih hala nadvio se 1. novembar. Međutim, organizatori su prezadovoljni
U subotu 25. oktobra počinje Međunarodni beogradski sajam knjiga, što se po medijskim napisima i aktivnosti izdavača ne bi moglo reći: nema reklama, nema uobičajene navale tekstova u kojima se izdavači hvale novim izdanjima, nema intervjua sa piscima, nema uzbuđenja.
Čak se još uvek ne zna koji će domaći pisac otvoriti Sajam knjiga pored kiparskog Kirjaksa Haralambidisa, koji je tu u ime ovogodišnje zemlje gosta domaćina.
Ocena organizatora
Pa ipak, najavljujući novinarima novi Sajam knjiga, Jovan Jovanović savetnik u gradskom Sekretarijatu za kulturu rekao je da su „od Makedonije do Slovenije svi zainteresovani, svi prate“.
Rečeno je da dolaze izlagači iz 15 zemalja, i da se očekuje da će ih do početka manifestacije sa izlagačima iz Srbije ove godine biti 430.
Neće učestvovati Clio, Geopoetika, Arhipelag, Heliks, Fedon, Evoluta, FMK, HeraEdu, Zavet, Albatrosplus, Makart, Partizanska knjiga, Biblkos buks, Nova artija, Besna kobila … zato što Beogradski sajam nije pristao da Sajam knjiga počne 23. oktobra kako subota najposećeniji dan ne bi pao 1. novembra na godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu, i nije pristao da smanji cenu zakupa štanda za 30 odsto.
Prvi novembar
„Laguna“, najveći izdavač u zemlji, je objavila da 1. novembra njeni štandovi neće raditi na Sajmu knjiga. Organizatori novinarima nisu pomenuli „Lagunu“, ali jesu „jednu kuću iz Čačka“, uz napomenu da su izlagači u obavezi da poštuju radno vreme. Rečeno je i da 1. novembra neće biti programa koje organizuje Sajam, i da to ne važi za one koje organizuju izdavači.
„Tokom prvog vikenda i pet radnih dana između vikenda očekujemo lep sajam, lepu posetu, i da oborimo rekord“, rekao je Aleksandar Ivković pomoćnik direktora Beogradskog sajma.
„Razlika između ‘izdaćaca’ i izdavača je velika. Ako se mi bavimo jeftinom trgovinom, onim što je najniže kod ljudi, mi onda zapravo i nismo profesionalni izdavači i ne bavimo se javnim interesom što je jedan od ključnih zadataka. Zato smo i došli u poziciju da kažemo ’ne’. Ovo ’ne’ je politički stav“, poručio je Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Clio.
Sajam umesto sajma
Umesto u sajamskim halama, izdavači koji neće na Sajam, predstaviće svoja nova i stara izdanja na drugi način po sniženim cenama.
Recimo, Geopoetika u svojim knjižarama i online nudi knjige po 30 do 50 posto nižoj ceni od 20. do 31. oktobra, Boka od 17. do 31. oktobra prodaje knjige jeftinije za 30 odsto, Clio je snizio cene za 20 odsto…
Izdavačka kuća „Arhipelag“ je od 21. do 31. oktobra pozvala na akciju u svom Klubu čitalaca „Sajam umesto sajma“ tokom koje će čitaoci moći da poruče knjige na sajtu, a knjige Arhipelaga biće dostupne i na sajamskim akcijama koje se narednih dana održavaju u jednom broju knjižara i knjižarskih lanaca.
Gotovo sutradan nakon što je Beogradski sajam odbio da odstupi od svojih uslova u korist izdavača i čitalaca, na društvenim mrežama pojavila se ideja da građani organizuju svojevrsan novi Sajam, ali u virtuelnom prostoru. Odnosno da svako ko podržava odluku ovih izdavačkih kuća, kupi barem jednu od njihovih knjiga.
Da li zbog te ideje, ili je u pitanju samo slučaj, tek, interesovanje za izdanja onih koji ove godine bojkotuju Sajam knjiga je poraslo. U svakom slučaju, predstoji nam jedan drugačiji Sajam knjiga od dosadašnjih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.