Krv se ovog leta traži - ali bukvalno. Dok Zavodi za transfuziju i Crveni krst apeluju da su zalihe krvi na minimumu, hronični pacijenti ispaštaju jer ne mogu da dobiju transfuziju kada im je potrebna
Ceo raspoded prijatelja i rodbine napravila je Novosađanka Ivana Milutinović kako bi jednom u dve nedelje mogla da dobije potrebnu krv. Jer, ona je na dijalizi zbog autoimune bolesti bubrega. Kao posledica bolesti i činjenice da joj bubrezi ne rade – hronično je i malokrvna. Ali to nisu vrednosti ubičajene za malokrvne ljude, već su vrednosti njenog hemoglobina ispod donjeg nivoa anemičnosti.
„Konstantno sam umorna i malaksala“, kaže Ivana za „Vreme“. „Ako ne dobijem krv barem jednom mesečno, jedva stojim na nogama. Poslednjih meseci se stanje još dodatno pogoršalo, pa su mi doktori koji vode moj slučaj prepisali transfuziju dva puta mesečno, a po potrebi i češće.“
Pored toga što se jedva kreće, Ivana sada mora da pokrene i čitav bataljon poznanika. Jer, da bi dobila krv, neko mora da ode i da bude davalac za nju, kako su nestašice krvi, pogotovo u letnjem periodu, potpuno uobičajena stvar u Srbiji.
Stvarno nema krvi
Rezerve krvi u Srbiji su na minimumu i postoji opasnost da neke operacije zbog toga budu odložene, izjavila je krajem avgusta Mirjana Knežević iz Republičkog zavoda za transfuziju krvi.
Najviše se traži nulta krvna grupa, koja može da se da bilo kojem pacijentu, ali je koja je jedina adekvatna za one kojima ista krvna grupa treba.
„Dešavalo se da takozvane hladne operacije budu odložene. Moraju da postoje rezerve za najkritičnije i vitalno ugrožene pacijente, ali i svi ostali pacijenti mogu da se suoče s time da se operacija odloži“, navela je Knežević.
Da bi se to predupredilo, potreban je veći odziv davalaca krvi, rekla je ona.
I Crveni krst Pančeva je pozvao ljude da daju krv krajem jula ove godine, jer zalihe krvi nisu dovoljne za sve potrebe. Dodali su i da se broj pacijenata u čijem lečenju je neophodna transfuzija ne smanjuje.
„Zalihe krvi su na minimumu što i jeste karakteristično za letnji period. Stoga molimo sugrađane, dobrovoljne davaoce da dođu i daju krv, ali i one koji nisu do sada bili davoci“, rekla je Milica Todorović, sekretarka Crvenog krsta Pančevo.
Foto: Pixabay/sabinurceNestašica krvi u Srbiji
Praksa davanja za drugoga
Ivana je napravila spisak prijatelja i članova rodbine koji bi dali krv „za nju“ jer su joj iz bolnice tražili da uvek nađe krv, nezavisno od toga da li je nestašica ili ne u zemlji. Ipak, pojavio se novi problem.
„Saopšteno nam je da ljudi moraju da čekaju i da daju krv tačno dan ranije pre nego što je ja primim“, kaže Ivana. „Tu se otvorilo mnogo komplikacija, jer ja ne znam tačno unapred baš koji će mi dan dati krv, kako ću se osećati i da li ću moći da je primim. Tako smo zapali u organizacioni haos i obaveze mojih potencijalnih davalaca. Nekad se neko razboli ili pita da li može da da krv nedelju dana ranije, jer ide na put. U tim slučajevima, čak i kada daju krv – ona bi za mene praktično propala.“
Iz Zavoda za transfuziju krvi nisu odgovorili na pitanje „Vremena“ zašto je potrebno da neki hronični bolesnici daju krv baš dan ranije i kako je moguće da nemaju u ustanovi jednostavnu bazu podataka pa da vide da li je za nekog pacijenta „obezbeđena krv“.
Ipak, nezvanično saznajemo da posredi nije odluka Zavoda, već praksa brojnih medicinskih ustanova po Srbiji koje, u slučajevima iznenadnih potreba za krvlju, usled saobraćajnih nezgoda ili operacija kada su ljudi životno ugroženi, troše zalihe krvi. Tako se potroše i one zalihe za hronične bolesnike.
„Naravno da mi ne smeta što je krv koja je bila za mene potrošena da neko preživi“, kaže Ivana. „Ali ja onda upadam u novi začarani krug, nema krvi za mene i osuđena sam na krevet i iznemoglost dok je ne dobijem. Osećam se kao da tražim krv okolo od ljudi.“
Ko najviše donira
Praksa davanja krvi za drugoga pred operaciju je u Srbiji postala svakodnevica, usled konstantne nestašice. Podaci Zavoda za transfuziju govore o oko 240.000 neophodnih doza za godinu dana.
Tradicionalno, Grci u Evropi najviše doniraju krv. Kada se brojke mere po glavi stanovnika, svaka 19. osoba u Grčkoj je dobrovoljni davalac, podaci su Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Ove razlike verovatno proizilaze iz nekoliko faktora, od toga da li zemlja ima veliki broj organizovanih centara za transfuziju krvi, što olakšava pristup većem broju ljudi davanju krvi, do efikasnosti kampanja javnog zdravlja.
Prema podacima SZO, u mnogim zemljama službe za transfuziju krvi suočavaju se sa izazovom obezbeđivanja dovoljnih količina krvi, uz istovremeno osiguravanje njenog kvaliteta i bezbednosti. Od 118,5 miliona jedinica krvi koje se prikupe godišnje širom sveta, čak 40 procenata se prikuplja u zemljama sa visokim prihodima, u kojima živi samo 16 procenata svetske populacije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novinarka N1 televizije Žaklina Tatalović našla se u centru pažnje nakon što su je režimski mediji optužili da je lagala kada je rekla da joj je akademik Nikola Hajdin deda. Nakon nekoliko dana ćutanja N1 se oglasio saopštenjem da je njihova novinarka meta organizovane kampanje diskreditacije
Na konkursu za idejno rešenje spomenika stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu izabrano je delo akademskog umetnika Gorana Čpajka i arhitekte Zorana Tucića
Zbog osnova sumnje o pranju novca i zloupotrebi službenog položaja, uhapšeno je četvoro ljudi. Troje, među kojima je i stric Nikole Jokića, zadržano je u pritvoru, jedna osoba puštena zbog zdravstvenih razloga
Farma servera u Kragujevcu proždiraće struje makar koliko ceo Požarevac. Lokalnoj zajednici takvi superkompjuteri ne donose ništa, a predstavljaju ekološku bombu. Zato bogate zemlje vole takve data centre u državama poput Srbije, piše u autorskom tekstu za „Vreme“ profesor Srđan Verbić
„Nismo se pomakli sa te tačke, ostali smo u 3. i 4. maju. Ništa novo se nije desilo, niko nije preduzeo konkretne korake“, kaže Saša Panić koji je u masakru Duboni izgubio ćerku i sina
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!