img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turska

DW: Turski rat protiv švedskog stola

23. avgust 2025, 14:29 Elmas Topdžu / DW
Foto: Pixabay/granat
Švedski sto
Copied

Doručak, ručak, večera, užine, a tamo svega što ti padne napamet. Prejedanje i bacanje hrane. Sada se u Turskoj ozbiljno razmišlja o ograničenju švedskih stolova u hotelima i restoranima

Od bureka do supa, od testenine, humusa i raznih umaka do mesa i ribe, od lubenica do kolača… Ko je ikada letovao u Turskoj zna koliko raznovrsna može biti ponuda u sklopu jednog doručka, posebno u popularnim turističkim predelima, piše DW.

Hoteli su svesni koliko je ta raznovrsnost primamljiva, pa veb stranice ukrašavaju fotografijama restorana, kako bi potencijalne goste uverili u kulinarske veštine.

Mnogi se zato odlučuju za all-inclusive aranžmane, gde se gotovo neprekidno nude jela za svaki ukus i uzrast. To je posebno privlačno za porodice.

Istovremeno, švedski sto za mnoge goste postaje mala avantura – žele da probaju što više, pa pune tanjire više puta. Veliki deo hrane na kraju završi u smeću.

Turske dnevne novine sada izveštavaju da savetnici predsednika Redžepa Tajipa Erdogana žele detaljnije da se pozabave švedskim stolovima u restoranima i hotelima. Kao članovi Veća za poljoprivredu i ishranu, u narednim mesecima oni planiraju koncept za smanjenje bacanja hrane.

Preko sto kilograma po osobi

U Turskoj se godišnje baci oko 8,7 miliona tona hrane. Ova brojka dolazi iz najnovijeg izveštaja provladine „Fondacije za sprečavanje rasipanja“ (TISVA), koja se oslanja na podatke Programa UN za životnu sredinu.

Prema TISVA, smanjenje otpada za samo dva odsto bilo bi dovoljno da se 360.000 porodica snabde osnovnim namirnicama tokom cele godine.

Posebno je uočljivo rasipanje u svakodnevnom životu: prosečna osoba u Turskoj godišnje baci 102 kilograma hrane – ogromna količina za zemlju koja se godinama suočava s ekonomskim problemima i visokom inflacijom.

Ramazan Bingol, član Veća za poljoprivredu i ishranu pri predsedništvu, posebno kritikuje sve popularniji koncept doručka poznat kao Serpme Kahvaltı. Svakom gostu se servira 15 do 20 činijica sa sirom, kobasicama, džemom, medom, kajmakom, puterom i ukiseljenim povrćem.

Uz to dolaze tave sa pomfritom, burekom, jajima i regionalnim specijalitetima. Sto brzo postane toliko pun da jedva ima mesta za tanjir.

Razmatraju se novi koncepti doručka

Bingol, koji je i predsednik Udruženja ugostiteljskih i turističkih objekata (TÜRES), oštro kritikuje ovaj koncept. Po njegovom mišljenju, polovina posluženih jela završi u smeću, pa bi ponudu trebalo regulisati.

U budućnosti bi svaki gost trebalo da ima mogućnost da sam sastavi svoj Serpme doručak od dostupnih proizvoda. „Dijabetičar ne može pojesti tri ili četiri činije džema.

Ipak, one se automatski serviraju – i završe u smeću“, kaže Bingol.

Takođe traži veću fleksibilnost u naplati u restoranima. Trenutno je obavezno da se plaća po osobi, pa se i količina hrane servira po toj logici. Troje ljudi bi se moglo zasititi doručkom za dvoje – i tako bi bilo znatno manje ostataka.

Za Bingola se ne radi samo o hrani, već i o sirovinama, energiji, radnom vremenu i šteti po okolinu. Zato je, kako naglašava, ovo pitanje stvar nacionalne bezbednosti.

All-inclusive hoteli pod lupom

Švedski stolovi u hotelima takođe će biti predmet ispitivanja. Bingol smatra da bi hoteli trebalo da pređu sa samoposluživanja na à-la-carte ponudu. Tako bi gosti sami birali šta i koliko žele da jedu.

Uprkos tome što se ciljaju hoteli, najveći uzročnici bacanja hrane su, prema zvaničnim podacima, privatna domaćinstva širom sveta.

Ona uzrokuju oko 60 odsto otpada. Preostalih 40 odsto dolazi iz sektora usluga i maloprodaje. To važi i za Tursku.

Prema raznim izveštajima, savetnici turskog predsednika poput Bingola žele nacrt koji će predstaviti predsedniku Erdoganu. Da li će iz toga proizaći zakoni, još nije poznato.
Samo najava tog plana već je izazvala pažnju u Rusiji i Nemačkoj, odakle dolazi većina turista u Turskoj, kao i iz Velike Britanije.

Udruženje ruskih turističkih agencija (ATOR) brzo je i jasno reagovalo: radi se samo o predlozima Bingola, člana savetodavnog tela bez konkretnih ovlašćenja. Hoteli su slobodni u kreiranju ponude za goste.

ATOR takođe ukazuje na sukob interesa u Bingolovim izjavama: on je istovremeno predsednik Udruženja ugostiteljskih objekata (TÜRES).

Ugostiteljski objekti imaju manje gostiju, dok hoteli nude izdašne pakete. Osim toga, kako navodi ATOR, ministar turizma Mehmet Ersoj poseduje nekoliko velikih i međunarodno poznatih hotela koji rade po ultra-all-inclusive sistemu. Bilo bi naivno verovati da bi on to ukinuo, dodaje ATOR.

Prema podacima iz kabineta predsedništva, prihod turističkog sektora u 2024. porastao je za 8,3 posto i iznosio više od 61 milijardu američkih dolara.
Sa 9,6 miliona, najveći broj međunarodnih posetilaca činili su ljudi turskog porekla iz inostranstva. Slede 6,7 miliona turista iz Rusije, 6,6 miliona iz Nemačke i 4,4 miliona iz Velike Britanije.

Izvor: Dojče vele

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure