S pažnjom treba pratiti projekat sasecanja administracije u SAD koji je ovih dana dobio novu dimenziju – alat veštačke inteligencije čiji je zadatak da broj federalnih propisa prepolovi tako što će prepoznati i ukinuti sve što je prevaziđeno
Svako od nas može da se seti nekog besmislenog propisa koji moramo da poštujemo, bilo da pred administraciju stupamo kao fizičko ili pravno lice. Kod fizičkih lica to je, najčešće, davanje ličnih podataka koji su suvišni i nepotrebni. Često se ti podaci moraju najpre prikupiti na nekom drugom šalteru u obliku uverenja o ovom i potvrdi o onom, uz večiti strah da bi administracija mogla da nam zatraži još nešto, a rok nam ističe. Kada se to digne na nivo pravnog lica, komplikacije su neograničene, kao i potencijalni gubici.
Zato s pažnjom treba pratiti projekat sasecanja administracije u SAD koji je ovih dana dobio novu dimenziju – alat veštačke inteligencije čiji je zadatak da broj federalnih propisa prepolovi tako što će prepoznati i ukinuti sve što je prevaziđeno, nelogično i nepotrebno. Procena je da će od aktuelnih 200.000 propisa već posle prvog prosejavanja ostati polovina, a taj zadatak mora biti obavljen do prve godišnjice drugog mandata predsednika Trampa.
Prema PowerPoint prezentaciji u koju su uvid imali novinari “Vašington posta”, ovaj alat je već primenjen u Ministarstvu za stanovanje i urbani razvoj (HUD), gde je za manje od dve nedelje obradio više od 1.000 regulatornih sekcija. Sličan pristup je primenjen i u Birou za finansijsku zaštitu potrošača (CFPB), gde je VI navodno već napisala 100% predloga za deregulaciju.
Iza razvoja alata stoje inženjeri koji su u vladu došli preko Maskovog projekta DOGE za unapređenje efikasnosti administracije. Zvaničnici navode da je cilj smanjenje birokratije, ušteda triliona dolara i podsticaj spoljnim investicijama. Međutim, mnogi postavljaju pitanje zakonitosti, tačnosti alata i nedostatka stručnosti u analizi složenih pravnih propisa. A neki republikanci se žale da je u prvom mandatu, bez veštačke inteligencije, seča nepotrebnih propisa išla brže i efikasnije.
Suština ove akcije je u dramatičnom skraćivanju vremena potrebnom da se utvrdi neophodnost postojanja nekog propisa. Ekipa DOGE tvrdi da je stručnim licima za ovaj posao potrebno 3,6 miliona radnih sati, dok će primenom softvera biti ostvarena ušteda u vremenu od 93%. Ako se računa da softver nema radno vreme i slobodne dane, jasno je da će i tako skraćeni posao biti obavljen barem dvostruko brže u realnom vremenu.
Najveći problem je u sposobnosti alata da prepozna specifične potrebe, odnosno njegova racionalnost. Kritičari kažu da je vrlo verovatno da VI neće prepoznavati neke ekološke potrebe odnosno da će ih ocenjivati kao zanemarljive, isto kao i propise koji treba da zaštite neka posebna prava i koriste se retko, ali ipak postoje i potrebni su. Reformatori na to odgovaraju kako je ovo samo alat koji predlaže izmene dok će konačan predlog za ukidanje donositi stručna lica.
Oni koji se bore za unapređenje poslovanja i eliminaciju nepotrebnih propisa trebalo bi pažljivo da prate koliko je ovaj pristup u SAD uspešan. Još bolje bi bilo da se, bez čekanja, upuste u osmišljavanje načina kako da se VI upotrebi na lokalnom nivou u tu svrhu.
Ako u Americi, koja nikada nije menjala svoj društveni sistem, propisi mogu da se prepolove, kakav bi tek bio rezultat u Srbiji koja je u poslednjih sto godina oscilovala između kapitalizma i socijalizma, sve sa primesama feudalizma i tranzicijama između, na šta se dodaje prilagođavanje EU. Još važniji je razvoj veštačke inteligencije koja bi potom obezbedila da se propisi dosledno primenjuju, moćnije od prirodne inteligencije koja je vekovima razvijana da ih zaobilazi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Saša Vuković Boske priznao je da je ubio Aleksandra Nešovića Baju u restoranu „27“, ali tvrdi da je to učinio iz straha za sopstevni život. Govorio je i o Miliću, koji ga je navodno pozvao u restoran, kao i o pokušajima da preko posrednika dođe do Marka Krička
Zašto Vučić najavljuje najave svoje ostavke i datuma raspisivanja izbora? Šta su mu političke kombinacije? Kako nastoji normalizirati nenormalno? Zbog čega naprednjaci više nemaju dobar pobednički model za izbore? I kakva je u svemu ovome uloga tihe i ćutljive većine
Mi smo ustali protiv. U prethodnih deset godina mnogo puta sam upozorila kuda vodi govor mržnje i imam za to pisane dokaze. Međutim, ovde se ništa ne čuje od zaglušujuće buke proizvođene kako bi se mase držale u stanju ludila dobro proučenim metodama za držanje vlasti
Najnoviji podaci o broju i položaju izbeglica, objavljeni uoči 20. juna, Svetskog dana izbeglica, ujedno su i podsetnik i poziv na razmišljanje. Svake godine ovaj dan je povod da se oda priznanje snazi i dostignućima izbeglica, uz uvažavanje teškoća kroz koje su prošle i izazova sa kojima se i dalje suočavaju. Sada je vreme da obnovimo našu posvećenost solidarnosti. Pravo na traženje sigurnosti bilo je stvoreno upravo za ovakve trenutke
Plašim se da će nas ideja o razgovaranju s mašinama – komadićima plastike koji po definiciji ne mogu imati nikakvo životno iskustvo, osećanja, moralnost ili osećati povezanost – ili o zaljubljivanju u njih i seksu te psihoterapiji s njima, izvući izvan nas samih, umrtviti nas, otuđiti od ljudi u tolikoj meri da ne znam kako ćemo sebe prepoznati, da li ćemo i dalje biti ličnosti
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.