img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četvrti toplotni talas

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

25. jul 2025, 07:22 Jelena Kozbašić / Klima 101
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Temperaturni rekordi
Copied

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Područjem Balkana, tačnije istočnog Mediterana, hara žestoki, produženi toplotni talas sa temperaturama koje su mestimično 8-10 °C više nego u periodu od 1991. do 2020. godine.

Među najtoplijim oblastima našla su se i neka od omiljenih letovališta stanovnika Srbije, Grčka i zapad Turske, podseća portal Klima 101.

U tim podnebljima se – kao i u Albaniji, Severnoj Makedoniji, Bugarskoj i južnoj Italiji – u periodu od 21. do 26. jula prognozirano da bi maksimalne temperature mogle da dostignu, ili čak premaše, 42-44 °C. To bi moglo da dovede do izjednačavanja, pa i obaranja temperaturnih rekorda iz prošlih godina, naveo je grčki sajt Climate Book.

Grčko ministarstvo kulture je u utorak i sredu ove nedelje tokom najtoplijih delova dana, tačnije od podne do 5 časova posle podne, naložilo zatvaranje Akropolja. U pitanju je jedna od najpopularnijih svetskih turističkih atrakcija koja dnevno privuče i do 23 hiljade posetilaca.

Najteže pogođen jugoistok Srbije

Ovo je drugi put da se Akropolj privremeno zatvara u poslednje dve nedelje zbog žestoke toplote koja bi mogla da ugrozi bezbednost zaposlenih i turista.

Ovaj nalet vrućina objašnjava se intenzivnim transportom toplih vazdušnih masa sa severa Afrike ka istočnom Mediteranu, dok se hladnije vazdušne mase pomeraju ka zapadu Evrope.

Kao što smo mogli da osetimo proteklih dana, aktuelni toplotni talas zahvatio je i našu zemlju: u Beogradu, Novom Sadu i Nišu je i preko 6 °C toplije u odnosu na normalu.

Najteže je pogođen jugoistok Srbije gde Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) u petak, 25. jula, lokalno prognozira i do 42 °C zbog pojačanog jugozapadnog vetra.

Ali nedaće ovog dela zemlje ne staju na visokim temperaturama…

Usled združenog efekta toplotnog talasa i dugotrajne suše koja traje još od maja, RHMZ je inicirao dostavljanje SMS upozorenja stanovnicima Pčinjskog, Jablaničkog, Pirotskog, Topličkog, Nišavskog i Zaječarskog okruga, napisao je na svom Linkedin profilu meteorolog Slobodan Sovilj.

Ovo je već četvrti toplotni talas u Srbiji od početka meteorološkog leta (jun-avgust).

Poređenja radi, u periodu od 1961. do 1990. godine, beležili smo prosečno manje od jednog toplotnog talasa – godišnje. Ove godine, za manje od dva letnja meseca doživeli smo ih četiri, dok je RHMZ prethodno registrovao još tri toplotna talasa u januaru, a u martu jedan.

Drugim rečima, već u prvih sedam meseci 2025. godine višestruko smo prekoračili nekadašnje celogodišnje proseke – i to ne samo one iz druge polovine prošlog veka, već i one skorašnje.

Naime, u poslednjoj deceniji (2011-2020), broj toplotnih talasa iznosio je četiri u toku jedne godine.

Povećan i broj tropskih dana

Sudeći prema zvaničnim prognozama, leto 2025. neće obeležiti samo povećan broj toplotnih talasa već i tropskih dana sa temperaturama preko 30 °C: njih bi u ravničarskim predelima moglo da bude i do 65, dvostruko više nego nekada.

Ali sve ovo nisu samo puke brojke, već uslovi koji umnogome otežavaju našu svakodnevicu – ugrožavajući vodosnabdevanje, poljoprivrednu proizvodnju, energetiku, pojačavajući rizik od požara na otvorenom, narušavajući zdravlje ljudi i životne sredine.

Naša zemlja nalazi se na širem području Mediterana koje se zagreva brže od globalnog proseka. Najveći porast temperature opaža se upravo tokom leta: devet od deset najtoplijih leta kod nas desila su se nakon 2000. godine, a najtoplije među najtoplijim bilo je prošlo leto.

Premda nam krajem ove nedelje sledi pad temperature, nikako ne smemo da zaboravimo ekstremne vrućine i njihove posledice po društvo, privredu i prirodu: one uostalom prete da postanu nova normalnost u Srbiji u slučaju da ambiciozna energetska tranzicija izostane.

A baš kao što nam i aktuelni toplotni talas govori: u ovom problemu nismo usamljeni.

Tagovi:

Ekstremne vrućine leto Toplotni talas Visoke temperature
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure