U martu ove godine ministar finansija Siniša Mali najavio je realizaciju programa takozvanih „kredita za mlade“, putem kojih građani uzrasta od 20 do 35 godina mogu, uz subvenciju od države, da kupe stan. Na raspolaganju im je kredit do 100.000 evra, sa učešćem od samo jedan odsto od vrednosti nekretnine. Međutim, situacija je malo drugačija u praksi, pa se tako na oglasima za prodaju stanova u Srbiji, u poslednje vreme nalaze i opisi da se stan ne prodaje posredstvom „kredita za mlade“, piše Katarina Pantelić na portalu Nova ekonomija.
Razlog za to je što nekretnine koje se prodaju ne ispunjavaju uslove koje je država propisala. Oni koji se bave nekretninama kažu da su svi uslovi kredita „namešteni“ tako da se stanovi u Surčinu nakon izložbe EXPO mogu lakše prodati.
Kako funkcioniše prodaja?
Kada se potencijalni kupci jave na oglas za prodaju stana, koji košta manje od 100.000 evra, neretko se čuje odgovor da se „stan ne prodaje putem Vučićevih kredita“.
Razlog za to ne leži u nevoljnosti da se nekretnina proda putem ovog kredita, već u jednoj čisto pravnoj stvari.
Jedan od prodavaca koji je i diplomirani ekonomista po struci, navodi da se stanovi u izgradnji koji mogu biti kupljeni „kreditom za mlade“ nalaze u okviru pojedinih projekata kod kojih je banka ili Republika Srbija finansijer izgradnje.
To zapravo isključuje sve investitorske projekte novogradnje koji su u izgradnji, tvrdi on u razgovoru za Novu ekonomiju.
„Nažalost, s obzirom na to da se ova informacija spominje na samom kraju prilikom promocije ove subvencije ili retko ko od kupaca sasluša vest do kraja, a i da je našem narodu lakše da pozove nego da se barem malo raspita ko može dobiti i za koje projekte „kredit za mlade“, prodavci stanova i investitori su došli u situaciju beskonačnog objašnjavanja, pa čak i pravdanja. To je razlog zašto je u mnogim oglasima naglašeno da se stan ne prodaje na ovaj način“, dodaje on.
Ovu informaciju potvrđuje i ovlašćeni procenitelj nekretnina Nikola Seneši. Kako objašnjava za Novu ekonomiju, mladi ne mogu da uzmu kredit za stan ukoliko zgrada koju gradi privatni preduzetnik nije izgrađena.
To znači da, ako država ili banka ne finansiraju izgradnju, ako Građevinska direkcija Srbije nije nosilac građevinske dozvole ili ako je stan u izgradnji, kredit ne može da se koristi.
Građevinska dozvola važi tri godine od dana pravnosnažnosti rešenja o izdavanju, ako se u tom roku ne prijavi početak radova. Takođe, dozvola prestaje da važi i ukoliko se u roku od pet godina od dana izdavanja ne pribavi upotrebna dozvola.
Kako kaže Seneši, to je potpuni besmisao, jer za garanciju i osiguranje kredita služi Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita.
„Član 6. zakona o kreditu za mlade je napravljen da bi se favorizovale zgrade koje gradi država, a to su one za EXPO. Te zgrade biće gotove do momenta dok se ne realizuje izložba, a država drugo i ne zida“, navodi Seneši.
Mladi koji naiđu na stan koji je uknjižen i sa upotrebnom dozvolom, mogu da ga kupe putem kredita za mlade, ali je tih stanova, kako on naglašava, jako malo.
„Uglavnom ovaj kredit služi za to da bi se struktura stanova za EXPO prodala nakon izložbe pri povoljnijim uslovima i garantnim šemama. Zakon o kreditima je bio marketinški momenat za koji sada nema novca, a banke ne prihvataju takve garancije. Vrhu naše vlasti mladi nisu u centru pažnje“, rekao je on.
O vesti da je više od 4.500 mladih apliciralo za kredit, Seneši je rekao da se oni možda jesu prijavili, ali da je to kao dobijanje brojeva za legalizaciju, odnosno kao lista čekanja.
„Prijavite se pa skupljate papire, pa kad ne skupite papire ne dobijete ništa“, dodaje.
Kako kaže, u momentu kada je objavljena vest o dobijanju kredita za stanove za mlade, u Srbiji su bile druge političke okolnosti, odnosno drugi politički odnos prema studentima. Tada je vlast, tvrdi on, pokušavala da smiri studente, a kasnije je amandmanima zakona pokušavala da dostigne da se što manja količina novca potroši, jer novca u budžetu za to nema.
Šta Direkcija gradi?
Vlada Srbije je osnovala šest preduzeća koja služe za izgradnju objekata za smeštaj učesnika i posetilaca izložbe „EXPO 2027“.
Jedini vlasnik tih šest preduzeća je sama država, a firme će postojati s namenom gradnje stambenih objekata, a završetkom radova će biti ugašene.
Osnovana privredna društva, odnosno firme su „SPV Galovica 1“, „SPV Galovica 2“ i „SPV Galovica 3“, kao i „SPV Petrac 1“, „SPV Petrac 2“ i „SPV Petrac 3“.
Sedište svih preduzeća je na adresi Građevinske direkcije Srbije, a odlukom Vlade direktor svih preduzeća će biti sama Direkcija.
Na sajtu Građevinske direkcije navodi se da je do sada realizovala izgradnju nekih naselja u Srbiji, čija je ukupna vrednost 1,4 milijarde evra, a najpoznatiji su stanovi širom Srbije za pripadnike snaga bezbednosti.
Projekat stanogradnje je realizovan kroz dve faze. Prva faza obuhvata 6943 stanova u Vranju, Nišu, Kraljevu, Kragujevcu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu. U drugoj fazi je izgrađeno 198 stanova u Novim Sadu. Pravo na kupovinu stana pod povoljnim uslovima imaju pripadnici snaga bezbednosti koji nemaju rešeno stambeno pitanje ili imaju neodgovarajući stan.
Takođe, Direkcija je izgradila i 577 stanova u naselju Bežanijska kosa u Beogradu. Ukupno 70.000 kvadratnih metara stambenog prostora je izgrađeno, a vrednost investicije je 58 miliona evra, kako se navodi na sajtu Direkcije.
Pored toga, Direkcija je izgradila i naselje unčana strana- na lokaciji nekadašnje kasarne „Jugovićevo“ u Novom Sadu od 44.000 kvadrata vrednosti od 35 milona evra.
Blok 29 kod Beogradske arene je takođe izgradila Direkcija, tačnije Objekte B2, B7 i B5. To je ukupno 47.000 metara kvadratnih stambeno-poslovnog prostora, a vrednost investicije je 45 miliona evra.
Građevinska direkcija Srbije je izgradila Naselje Dr Ivan Ribar-Građevinska direkcija Srbije je bila određena da u ime Vlade Republike Srbije bude nosilac projekta izgradnje stambenog naselja Dr Ivan Ribar na Novom Beogradu. Direkcija je izgradila 76.000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora, vrednost investicije je 53 miliona evra.
Građevinska direkcija Srbije je bila određena da u ime Vlade Srbije bude nosilac projekta izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa Stepa Stepanović na lokaciji nekadašnje kasarne na Voždovcu. Izgrađeno je 34.000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora u vrednosti od 250 miliona evra.
Ovo predizeće gradi i stambeno-poslovni kompleks Zemunske kapije na prostoru bivše kasarne „Aleksa Dundić“ u Zemunu. Sagrađeno je 200.000 kvadrata stambeno – poslovnog prostora, a vrednost investicije je bila 100 miliona evra. Pored toga, izgrađena je i ‘Petica’, stambeno-poslovni kompleks koji se nalazi u novobeogradskom Bloku 63, na uglu ulica Jurija Gagarina i Nehruove. To je 60.000 kvadrata, a vrednost investicije je 60 miliona evra.
Za stanove mladi zainteresovani – problem cena
Da ima interesovanja za kupovinu stanova preko programa za mlade koje je država nedavno donela, potvrđuje za Novu ekonomiju i Uroš Jovanović iz agencije Art nekretnine.
Problem sa kupovinom stanova preko ovog programa, ističe on, isti je kao i za bilo koju drugu kupovinu jer prodavci ne žele da čekaju novac. Takođe, naglašava da nije lako naći nekretninu u cenovnom rangu koji je propisan, odnosno do 100.000 evra koliki je maksimalni iznos kredita.
„Imate situacije gde prodavci ne žele da prodaju uopšte nekretnine preko kredita. Prodavci preferiraju keš kupce i uopšte neće nikakav kredit“, kaže Jovanović za Novu ekonomiju.
Kada je u pitanju kupovina stana preko kredita i za keš, kako objašnjava Jovanović, razlika postoji u tome što je kupovina stana preko kredita „neizvesna“.
„Uvek imate neku vrstu neizvesnosti u smislu, šta ako kredit ne odobre. Nekad se ljudi zbune pa ne ispunjavaju uslove za običan kredit, a prodavac treba da mu vrati pare a sebi je nešto rezervisao. Zbog toga se ljudi često kada imaju opciju, opredele za keš kupce“, ističe on.
Cene stanova nisu pale, iste su kao i na početku godine, tvrdi Jovanović. Trenutno je kako kaže, potražnja za zakupima u padu već neko vreme.
„Kada je u pitanju prodaja, situacija nije promenjena s početka godine“, dodaje Jovanović.