Tokom 2023. i 2024. godine, 42 odsto izbeglica i tražilaca azila koji su zatražili podršku UNHCR-a u pronalaženju posla u Srbiji – uspelo je da se zaposli, saopštio je portal Infostud povodom Svetskog dana izbeglica.
Kako potvrđuju u Infostudu za „Vreme“, najviše su radili u korisničkoj podršci (20 odsto), sektoru IKEA (17 odsto), turizmu (15 odsto), maloprodaji (13 odsto) i proizvodnji (11 odsto), dok su ostali angažovani u održavanju higijene, ugostiteljstvu, IT sektoru, računovodstvu i zdravstvu.
Zajedničko istraživanje Infostuda i Komesarijata za izbeglice pokazuje da je od 2019. do 2023. godine čak 72odsto izbeglica bilo radno angažovano. Tačan broj izbeglica na tržištu rada nije poznat, budući da mnogi posao traže samostalno, dodaju u Infostudu za „Vreme“.
Najčešće dolaze iz Ukrajine, Avganistana, Sirije, Irana, Iraka, Libije, Burundija i Kube. Od prošle godine, izbeglicama i tražiocima azila više nije potrebna radna dozvola – dovoljna je lična karta koju izdaje Kancelarija za azil, uz potvrdu o statusu.
Poziv da se izbeglice prepoznaju kao nova radna snaga
Ove izmene zakona rasteretile su poslodavce administrativnih procedura, pa ih Komesarijat i UNHCR pozivaju da u izbeglicama prepoznaju novu radnu snagu.
UNHCR u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje, Agencijom za kvalifikacije i Komesarijatom pruža administrativnu i logističku podršku poslodavcima, ali i informiše HR timove o statusu, pravima i potrebama izbeglica.
Više od trećine izbeglica ima visoko obrazovanje, dok ih preko 50% ima srednju školu. Uprkos tome, mnogi rade poslove van svojih struka, zbog jezičkih barijera i nevalidiranih diploma.
Najveće teškoće u Sjenici i Vranju
Program podrške integraciji traje godinu dana, uključujući i pomoć za učenje jezika i privatni smeštaj. No, mnogima bi, kako kažu iz UNHCR-a, značilo da ta podrška traje duže.
Najveće teškoće u pronalaženju posla imaju oni koji borave u mestima s visokom nezaposlenošću, poput Sjenice i Vranja, gde UNHCR organizuje i informativne konferencije za poslodavce.
Uz karijerni vodič za izbeglice, izrađen sa državnim institucijama, pružaju se informacije o priznavanju diploma, učenju jezika, obrazovanju, prekvalifikaciji i savetovanju.
Izbeglice i dalje nailaze na prepreke u svakodnevici zbog dokumenata koji se razlikuju od srpskih, pa imaju poteškoće pri otvaranju računa, odlasku kod lekara ili pri zapošljavanju.