
Ukrajina
Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera
Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk
Nemačka vlada najavila je novu seriju zakonskih izmena koje značajno pooštravaju uslove za izbeglice i useljenike. Obustava spajanja porodica za deo izbeglica i ukidanje ubrzanog državljanstva signaliziraju kraj jedne liberalnije migracione ere
Nema više državljanstva po „turbo“ postupku. Za neke strane državljane ukida se i mogućnost spajanja porodica. Ovo je pet činjenica o novim zakonodavnim predlozima nemačke vlade, piše Dojče vele.
Šta je odlučeno?
1. Spajanje porodica
Nemačka vlada namerava da obustavi spajanje porodica za određenu grupu izbeglica u Nemačkoj na dve godine. Izuzeci su predviđeni samo iz humanitarnih razloga, na primer u slučajevima teških bolesti.
Kao prvi korak, kabinet je u sredu (28. maj) odobrio odgovarajuću zakonsku izmenu. Konačnu odluku donosi Bundestag, odnosno parlament. Tamo većinu imaju stranke vladajuće koalicije, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD). Nakon toga, Bundesrat – gornji dom nemačkog parlamenta koji okuplja predstavnike 16 saveznih pokrajina – takođe mora da odobri izmenu zakona.
Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) želi da zakon stupi na snagu pre letnje parlamentarne pauze, i ponovo je naglasio da su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbeglica. „Prvo: porodice se ne doseljavaju, to donosi direktno rasterećenje. Drugo: šalje se poruka svetu da ovaj mehanizam više ne funkcioniše kada se jedan član porodice odluči da krene na put, i to takođe donosi rasterećenje.“
2. Državljanstvo
Ubrzano sticanje nemačkog državljanstva nakon tri godine za posebno dobro integrisane doseljenike više neće biti moguće. Ta odredba, koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP), biće potpuno ukinuta.
3. Zvanično formulisan cilj: Ograničenje migracije
Zakon o boravku biće preformulisan. Zakonske odredbe više neće služiti isključivo za kontrolu migracije. U budućnosti će cilj biti „kontrola i ograničavanje migracije“.
Koga to pogađa?
Izmene zakona o državljanstvu pogađaju sve koji žele da dobiju nemački pasoš. U budućnosti će biti neophodno najmanje pet godina neprekidnog boravka u Nemačkoj pre nego što se može podneti zahtev za državljanstvo. Među uslovima su dobro poznavanje nemačkog jezika i stalno zaposlenje. U 2024. godini više od 200.000 ljudi je dobilo nemačko državljanstvo – najviše u poslednjih 25 godina.
Obustava prava na spajanje porodica pogađa tzv. osobe sa supsidijarnom zaštitom. To su izbeglice koje nisu progonjene u smislu Ženevske konvencije o izbeglicama, niti imaju pravo na politički azil, ali im u matičnoj zemlji preti ozbiljna opasnost, npr. zbog građanskog rata.
Osobe sa supsidijarnom zaštitom imaju manja prava od osoba sa regularnim izbegličkim statusom. Evropski sud za ljudska prava je to potvrdio. U Nemačkoj živi oko 388.000 ljudi sa tim statusom – većina iz Sirije, a mnogi i iz Avganistana i Iraka.
Šta trenutno važi za spajanje porodica?
U Nemačkoj su 2011. godine prvi put priznate izbeglice sa supsidijarnom zaštitom. Tada nisu imali pravo da dovedu supružnike i decu. To se promenilo početkom 2015. godine. Nakon što je sredinom te godine veliki broj izbeglica iz Sirije stigao u Nemačku, pravo na spajanje porodice je ponovo obustavljeno.
Od 2018. godine na snazi je kvota, prema kojoj najviše 1.000 članova uže porodice mesečno može da dobije vizu za Nemačku. Nikada nije postojalo zakonsko pravo na spajanje porodice – odobrenje je bilo prepušteno diskrecionom pravu nadležnih organa. Zahtev se mora podneti nemačkom diplomatskom predstavništvu u inostranstvu. Tokom 2023. i 2024. izdato je oko 12.000 viza godišnje.
Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?
CDU i CSU žele da smanje broj ljudi koji kao izbeglice dolaze u Nemačku. „Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Dobrint u Bundestagu. Kod tzv. „ilegalne“ ili „neregularne“ migracije, dakle kada ljudi dolaze u Nemačku bez kontrole, granica opterećenja je prema njegovim rečima već premašena.
Odmah po preuzimanju dužnosti, Dobrint je naredio pojačane kontrole na granicama i vraćanje čak i tražilaca azila. Sada slede dodatne mere. „Naš cilj je da uklonimo faktore privlačenja, koji su podstakli dolazak ljudi u Nemačku“, rekao je Dobrint nakon sednice kabineta.
Koje su kritike mera?
Zeleni i stranka Levice su protiv pooštravanja mera, dok desničarskoj AfD – koja se delom smatra ekstremističkom – ove mere nisu dovoljne.
Poslanica Levice Klara Binger nazvala je to „početkom ledenog doba u migracionoj politici“. To će „negativno promeniti društvo i otežati ravnopravan, solidarni suživot“. „Migracioni zaokret“, kako kaže, nije ništa manje nego „odstupanja od humanosti i ljudskih prava“.
Organizacija „Pro Azil“ naziva obustavu spajanja porodica „zakonom o uništavanju porodica“. To je katastrofa za ljude koji su pobegli od rata i progona. Majke, očevi i deca nastavljaju da žive u opasnosti i strahu, njihove porodice ostaju razdvojene. Legalni i bezbedni putevi za bekstvo se zatvaraju.
I crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. Ta je „etički veoma upitno“ i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Štefan Hese u jednom intervjuu. Ustav posebno štiti porodicu.
Da li postoji i podrška?
Savet stručnjaka za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, ali ukidanje mogućnosti dobijanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Time se, kako kažu, koriguje utisak da se do nemačkog državljanstva dolazi previše lako.
Trenutna regulativa je dovela do toga „da se do državljanstva može doći brže nego do prava na stalnu boravišnu dozvolu. To je teško objasniti i ne odražava važnost zakona o državljanstvu“, rekao je predsednik SVR-a Vinfrid Klut u jednom intervjuu.
Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk
Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi
Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.
Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Presuda je privremena pobeda za univerzitet Harvard koji je u sukobu sa predsednikom SAD Donaldom Trampom
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve