Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Sedamdeset osmi filmski festival u Kanu počeo je večeras 13. maja projekcijom filma „Otići jednog dana“ francuske rediteljke Ameli Bonin. To je njen prvi film, a Kanu je prvi put da počne debitanstkim filmom.
Film Ameli Bonin je među 22 koliko ih je od rekordnih 2909 izabrao selektor Tjeri Fremo sa svojim timom.
Među njima kao i uvek ima velikih i važnih imena i filmova od kojih se očekuje da će ući u istoriju, pa ipak, ima se utisak da se o ovogodišnjem Kanu više priča i piše povodom tema koje nemaju nikakve ili barem ne direktne veze sa filmom.
Osuđeno ćutanje o Gazi
Neposredno pre otvaranja Festivala u Kanu, više od 380 umetnika potpisalo je tekst objavljen u listu „Liberasion“ kojim se osuđuje „ćutanje sveta kulture pred genocidom koji se događa u Gazi“. Među potpisnicima su režiser Pedro Almodovar, glumica Suzan Sarandon, glumac Ričard Gir, dvostruki dobitnik Zlatne palme švedski filmski stvaralac Ruben Estlund, kanadski reditelj Dejvid Kronenberg, španski glumac Havijer Bardem …
U tom tekstu su odali počast palestinskoj fotoreporterki Fatimi Hasuni, poginuloj u izraelskom bombardovanju sredinom aprila, koja je heroina dokumentarnog filma čija će premijera biti na Filmskom festivalu u Kanu.
Početkom meseca, Donald Tramp je objavio da hoće Holivud ponovo da učini velikim, pa je zato uveo stoprocentne carine na strane filmove, i kažnjavanje američkih studija koji odlaze u inostranstvo da snimaju. O čemu se tu zapravo radi nije baš najjasnije, ali svi strepe. Neki od tih snimljenih van SAD, biće prikazani na ovogodišnjem Kanskom festivalu.
Pristojnost crvenog tepiha
Najraširenija tema je ipak autfit na crvenom tepihu zbog novih pravila o oblačenju.
Žeri festivala
„Golotinja je zabranjena na crvenom tepihu, kao i na drugim područjima na kojima se festival održava. Tim za dočekivanje gostiju će biti obvezan da zabrani pristup crvenom tepihu svakom ko ne bude poštovao ova pravila“, poručili su organizatori.
Objasnili su da su prethodnih godina brojne zvezde privukle pažnju izazovnim modnim kombinacijama koje su, prema mišljenju mnogih, „previše“ otkrivale. Takvi autfiti često su odvlačili pažnju s onoga zbog čega se festival i održava – filmova.
Dozvoljene su i klasične male crne haljine, koktel haljine, elegantni topovi, a gošće mogu odlučiti hoće li nositi štikle ili ne.
Ovogodišnja počasna Zlatna palma biće uručena američkom glumcu Robertu de Niru za njegov ukupan glumački rad i stvaralaštvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
"Ibi i njegova supruga Mama Ibi sami po sebi nisu ni posebno moćni, ni posebno genijalni, ali njihov jeftini, do apsurda doveden populizam i demagogija vrte i zavode građane nestvarno efikasno“, kaže Staša Koprivica, rediteljka nove verzije „Kralja Ibija“
S obzirom na to da je Skupština grada odbila predlog Odbora Bitefa da Andraš Urban sačini program ovogodišnjeg festivala, da li to znači da Odbor zapravo nije na čelu Bitefa kao što piše u odluci te iste Skupštine grada
Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja
Razmena iskustava, zajednički rad i neformalni razgovori postaju integralni deo umetničke prakse. Fokus se pomera sa proizvoda na proces, sa individualne afirmacije na kolektivno promišljanje. U vremenu u kom su umetnici primorani da stalno proizvode dokaze sopstvene relevantnosti, “Mokrin House Art Colony” predstavlja pomak s jasnom političkom težinom
Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!