img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Blokade fakulteta

Nova ekonomija: Nezakonito kresanje plata univerzitetskim profesorima

31. март 2025, 13:30 K. S.
Foto: FoNet
Studenti Pravnog fakulteta
Copied

Univerzitetski profesori ostali su bez zarade, a nedavno je donesena i uredba kojom se reguliše njihov rad. Mnogi zaposleni u visokoškolskim ustanovama ove korake smatraju direktnim pritiskom

Dok studenti u svim univerzitetskim centrima blokiraju fakultete već četiri meseca, njihovi profesori – koji ih podržavaju od samog početka protesta – ostali su bez značajnog dela februarske plate. U odluci Vlade Srbije da profesorima smanji plate sporno je mnogo toga, između ostalog i činjenica da nastave nema jer studenti fizički blokiraju visokoobrazovne ustanove – a ne jer profesori ne žele da predaju, piše Dunja Marić za Novu ekonomiju.

Već četiri meseca studenti fizički blokiraju fakultete, što znači da bez važećeg indeksa niko ne može da uđe u zgradu.

Obustavljena je i nastava, tako da je profesorima onemogućeno da obavljaju ovaj deo svog posla.

Nakon što su smanjene plate nastavnicima u školama, na red za sankcionisanje stigli su i univerzitetski profesori.

Prema njihovim rečima, dobili su samo 12,5 odsto plate, jer je Vlada u ostavci donela uredbu koja menja način na koji se obračunavaju plate profesora i saradnika na svim visokoškolskim ustanovama.

Tom uredbom smanjeno je vreme predviđeno za obavljanje naučno-istraživačkog rada, a povećan broj radnih sati namenjen nastavi. Ubuduće, naučni rad u obračunu zarade činiće 12,5, a nastavni rad 87,5 odsto plate.

Da će univerzitetski profesori biti kažnjeni, prvi je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao da će umesto plata, „dobiti krompir”.

Ove promene, ne samo zbog toga što su profesori sprečeni da predaju, nemaju nikakvog pravnog osnova, kazao je za Novu ekonomiju advokat Danijel Dinčić.

„Ovde nema nikakve krivice profesora, imajući u vidu da oni ne rade jer su studenti u blokadi, nisu samostalno obustavili rad. Pogotovo je sporno što ovde plate nije dobilo ni nenastavno osoblje”, kaže Dinčić.

Sagovornik Nove ekonomije ovo zapravo vidi kao „čisto kažnjavanje” zbog podrške studentima.

Stručnjak za radno pravo i predsednik Centra za dostojanstven rad Mario Reljanović takođe kaže kako ova odluka Vlade nije osnovana.

„Ovo je kako mali Perica zamišlja pravo. Ova Vladina uredba ne može da se primeni u praksi, suprotna je Zakonu o visokom obrazovanju. Samo neisplaćivanje dela zarade je nezakonito. Ja mogu da pretpostavim da je namera bila da se isplati nešto simbolično, ali su shvatli da nastava čini samo polovinu zarade, i videli su ovu uredbu kao ‘elegantno’ rešenje i način da se plate umanje. To je njihova logika, da nije održana nastava, pa nema ni plate”, kaže Reljanović.

Zanimljivo je, ističe Reljanović, da je akreditacijom određeno da odnos nastavne i naučno-istraživačke delatnosti na fakultetima moraju da budu jednaki. Zbog toga on veruje da je ova uredba samo kratkrotrajna, odnosno da će vrlo brzo biti izmenjena i vraćena na staro.

„Ovo nije legalno, a nije ni normalno. Svojim ponašanjem pokazuju da nemaju osećaj za zahteve studenata, jer se njihova tri zahteva odnose na vladavinu prava. Ova odluka je nezakonita, ali vlast smatra da im niko ne može ništa samo zato što su na vlasti, a upravo zato studenti i protestuju, zbog urušenog pravnog sistema. To što su profesori podržali studente, nema nikakve veze, jer je održavanje nastave svakako onemogućeno”, zaključuje Reljanović.

Inače, dekani, profesori, asistenti i drugi zaposleni na Univerzitetu u Beogradu podneli su Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti uredbe kojom se menja odnos udela nastavnog i naučnog rada u plati. Inicijativu je potpisalo 470 profesora, saradnika i članova univerzitetskog osoblja.

Takođe, sporno je i što je novu uredbu donela Vlada čiji je predsednik Miloš Vučević u ostavci, o čemu je Nova ekonomija već pisala.

Dekanka Jovanović: Smanjenje plata direktan pritisak

Natalija Jovanović, dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu, kaže za Novu ekonomiju da nisu dobili objašnjenje Ministarstva prosvete o tome zašto su plate profesora smanjene, ali da da ovo vide kao direktan pritisak.

„Siguna sam da je ova odluka doneta na osnovu samovolje jednog čoveka, koji je u ovoj državi i predsednik i tužilac i sudija i direktor škole i predsednik seljačke zadruge. To je direktan pritisak da se uništi državni univerzitet”, kaže Jovanović.

Kako dekanka Jovanović objašnjava, dosad je, po akreditaciji, radno vreme profesora 40 sati – od toga 20 sati naučno-istraživačkog rada i 20 sati nastave, ali je sada ovaj odnos smanjen.

„U nastavu ulaze i priprema, konsultacije, inovacije programa i udžbenika, ali pored toga, mi se bavimo i naučnim radom – to je jedan važan deo rada, koji omogućava profesorima napredak u zvanju. Mi pišemo naučne radove, recenziramo tuđe radove… A od početka obustave, svi profesori su bili na svojim radnim mestima, bili su dostupni i na raspolaganju studentima, imali smo veliki broj radionica, predavanja i tribina koji su uskostručni, a i dalje ih imamo”, kaže Jovanović.

Dekanka naglašava da profesori uprkos ovome, nastavljaju sa podrškom studentima.

„Nastavno-naučno veće Filozofskog fakulteta u Nišu izglasalo je poptunu podršku studentima. Za to je glasalo 85 odsto članova veća”, kaže Jovanović.

S druge strane, profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Vuletić kaže za Novu ekonomiju da je nezadovoljan činjenicom da se četiri meseca nakon početka blokada pažnja javnosti usmerava na to da profesori nisu dobili plate, kada, kako kaže, za njega postoje važnija pitanja.

„Desetine hiljada studenata niko nije pitao da li žele da budu u blokadi. Fakulteti ne postoje zbog profesora, nego zbog studenata, tako da mene zanima samo jedno pitanje, i samo jedno bih komentarisao, a to je na koji način će da se normalizuje nastava, da se sve dovede u smisleno stanje”, kaže Vuletić.

Kako kaže sagovornik Nove ekonomije, „oseća se neprijatno” da govori o platama profesora, kada postoje ljudi koje aktuelna situacija pogađa više.

„Ja takođe jesam pogođen ovim, ali ima ljudi koje pogađa gore, one koji školuju svoju decu. Ja sam uspeo i neku ušteđevinu da imam, ali sam nedavno bio u selu i razgovarao sa čovekom koji obrađuje zemlju, njemu dete studira, trebalo bi uskoro i da diplomira. Njima je ovo finansijski vrlo teško, a to nije jedini primer, siguran sam da ima još mnogo ljudi u takvoj situaciji”, zaključuje Vuletić.

Inače, Nova ekonomija pitala je Ministarstvo prosvete zbog čega je doneta nova uredba, po kom osnovu su profesorima isplaćene umanjene zarade, kao i da li će im, nakon završetka blokada, kada se nastava održi, profesorima biti isplaćen zaostali deo zarade. Odgovore, međutim, nisu dobili.

Studentski zahtevi

Studenti u blokadi traže ispunjenje četiri zahteva.

Prvi zahtev je da institucije objave svu dokumentaciju koja je u vezi sa radovima na rekonstrukciji pruge od Novog Sada do Kelebije, u šta spada i rekonstrukcija nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Drugi zahtev je potvrda nadležnih organa o identitetu svih lica za koja postoji osnovana sumnja da su fizički napala studente i profesore, kao i pokretanje krivičnih postupaka protiv njih, kao i na svako lice koje je fizički napalo studente i profesore i sve druge građane koji učestvuju u mirnim građanskim okupljanjima.

Treći zahtev se odnosi na odbacivanje krivičnih prijava protiv uhapšenih i privedenih studenata na protestima, kao i obustavu već pokrenutih krivičnih postupaka.

Četvrti zahtev je povećanje budžeta za visoko obrazovanje za 20 odsto. Za ispunjenje ovog zahteva izdvojeno je 12,01 milijardi dinara iz budžetske rezerve.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Blokada fakulteta Fakulteti Studentski protesti univerzitet Zarade
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure