Ministar Nikola Selaković je nedavno rekao članovima Beogradske filharmonije da je nova koncertna dvorana skup projekat. Iako je i sam predsednik Vučić nekoliko puta obećavao da će Filharmonija dobiti zgradu, umetnici su sad ozbiljno zabrinuti
To ne bi bio razlog za brigu zaposlenih u Beogradskoj filharmoniji, jer lokacijske uslove je moguće produžiti, da ministar kulture Nikola Selaković nedavno nije izjavio da je koncertna dvorana skup projekat, što, po njima, može da znači samo jedno.
Izjava ministra
Naime, na nedavnom sastanku Sindikata muzičkih umetnika sa ministrom Selakovićem, „razgovarano je o svemu bitnom po našu branšu, pa i o zgradi Filharmonije“, kaže za portal „Vremena“ Igor Ranković, predstavnik ovog orkestra u Sindikatu muzičkih umetnika.
Rekli su mu da njima ne trebaju nacionalni stadioni i Ekspo, da im trebaju teatri i koncertna dvorana.
„Ministar je prokomentarisao da je koncertna dvorana skup projekat. Posle toga, bilo je moguće zaključiti samo da država ipak nije spremna za gradnju naše zgrade“, kaže Igor Ranković.
Ako se ispostavi da je ovaj utisak tačan, to će značiti da je sve što je do sad urađeno za koncertnu salu bilo uzalud. A to uopšte nije malo.
Šta je urađeno
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je 2021, na poziv Vlade Srbije, pokrenuo međunarodni konkurs za dizajn namenjen najpoznatijim svetskim arhitektonskim firmama. Od 37 prijava iz 15 zemalja, pobedio je tim projektnog studija Amanda Levit Architects (AL_A) iz Londona. I ministar Selaković, i ministar finansija Siniša Mali, i ostali, hvalili su se dobijenim rešenjem.
„Projekat je urađen maestralno, ni Berlinska filharmonija nema takvu dvoranu, ali tačno je da je skup“, kaže Ranković.
Buduća eventualna zgrada Beogradske filharmonije već do sad predstavlja veliku državnu investiciju: studija izvodljivosti je koštala 527.465 američkih dolara, a za pobednički projekat i izradu tehničke dokumentacije izdvojeno je 10 miliona i 230.000 dolara.
Prve sumnje
Da je vlast prikočila sa zgradom, naslutilo se još u januaru prošle godine kad ju je predsednik Vučić izostavio sa spiska novih objekata kulture koji će biti završeni do 2027. godine do Ekspa, u okviru projekta „Skok u budućnost“.
A samo nepuna dva meseca pre toga, zgrada Filharmonije je bila jedan od aduta njegove izborne kampanje.
Vučić se hvalio novom koncertnom dvoranom i u avgustu 2023, kad je prvi put predstavljao planove za Ekspo. A bila je u njegovim planovima i za Božić te godine, dakle samo dve nedelje pre nego što je otkriveno da u Vučićevom „Skoku“ nema Filharmonije.
Tada je na TV Pink rekao da „u ovoj Hali 1 Beogradskog sajma, koja je zaštićena od države, moramo da tu uradimo za operu i balet najlepšu moguću scenu, jednu od najlepših mogućih scena u Evropi. Da velelepnu koncertnu dvoranu koja će da košta preko 300 miliona evra, uradimo tamo između SIV-a i Ušća. I to sve moramo da uradimo u roku od tri godine. Preko 300 miliona evra, a onda će Beograd da ima i operu i balet, onda će Beograd da ima koncertnu dvoranu najbolju u ovom delu Evrope“.
Početkom prošle godine su iz Ministarstva za javna ulaganja govorili „da projekat može tokom 2024. da bude spreman za realizaciju, odnosno za raspisivanje tendera za izgradnju“, navodeći da je u toku izrada Projekta za građevinsku dozvolu.
Tasovac
Igor Ranković sada kaže da „više nema Ivana Tasovca koji bi se borio za Filharmoniju. Mi, orkestar Filharmonije, sami se borimo za opstanak. Nemamo direktora koji bi se izborio čak i za osnovne stvari, za platu, za instrumente, a kamoli za zgradu. Nemamo čoveka koji bi se izborio da najbolji muzičari ostanu u Filharmoniji“.
Maestro Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata sveta i zaljubljenik u Beogradsku filharmoniju, sastao se u oktobru prošle godine sa ministrom Selakovićem i po ko zna koji apelovao da se ovaj orkestar sačuva i da se izgradi koncertna dvorana. Uostalom, Beograd ima samo jednu koncertnu dvoranu – Kolarčevu zadužbinu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kod samih plovnih vrata luke, „Kontakt 2025.” prošle subote zakucao je završni udarac za ovaj put, koncert beogradskih Partibrejkersa. Jer, pre tri godine su na Sajmu slavili svoj 40. rođendan, ali sad je pravo vreme za autentični bunt rokenrola u Srbiji
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!