U predsednikovom „Skoku u budućnost“ nema zgrade Beogradske filharmonije, iako mu je u predizbornoj kampanji bila jedan od aduta. Da li je odlučio da nije potrebna, ili ju je, obuzet Ekspom, jednostavno zaboravio
„Nemamo informacije o eventualnoj promeni statusa projekta“, kaže za „Vreme“ Jelena Milašinović PR Beogradske filharmonije o nastaloj nedoumici povodom sudbine nove zgrade ove ustanove.
Nedoumicu je izazvao izostanak Beogradske filharmonije sa spiska novih objekata kulture koji će biti završeni do 2027. godine do Ekspa, u okviru projekta „Skok u budućnost“. Predsednik je svašta nabrojao, ali ne i Beogradsku filharmoniju iako je njena zgrada do pre nepuna dva meseca, bila jedan od aduta njegove izborne kampanje.
Bila je to i u avgustu prošle godine, prilikom njegovog prvog predstavljanja planova za Ekspo.
„Kod Muzeja savremene umetnosti na Ušću u Beogradu biće izgrađen prvi Prirodnjački muzej, gde će biti izgrađena i muzejska četvrt, ili četvrt kulture, jer će u blizini biti izgrađena i Filharmonija“, rekao je tada predsednik Vučić.
I, što je najgore, bila je u njegovim planovima i za Božić, dakle samo dve nedelje pre nego što je otkriveno da u Vučićevom „Skoku“ nema Filharmonije.
Tada je na TV Pink rekao da „u ovoj Hali 1 Beogradskog sajma, koja je zaštićena od države, moramo da tu uradimo za operu i balet najlepšu moguću scenu, jednu od najlepših mogućih scena u Evropi. Da velelepnu koncertnu dvoranu koja će da košta preko 300 miliona evra, uradimo tamo između SIV-a i Ušća. I to sve moramo da uradimo u roku od tri godine. Preko 300 miliona evra, a onda će Beograd da ima i operu i balet, onda će Beograd da ima koncertnu dvoranu najbolju u ovom delu Evrope“.
Jelena Milašinović naglašava da Beogradska filharmonija nije prava adresa za ovu temu i upućuje nas na Ministarstvo za javna ulaganja koje je, uz Vladu Srbije, nadležno za taj projekat i podseća da je ministar Marko Blagojević nedavno javno rekao da se ka novoj zgradi ide po planu. Takođe navodi i da je Filharmonija u kontaktu sa Radnom grupom koja vodi projekat i da je priprema dobijanja građevinske dozvole u toku.
Nova zgrada Beogradske filharmonije
U Ministarstvu za javna ulaganja veruju „da projekat može tokom 2024. da bude spreman za realizaciju, odnosno za raspisivanje tendera za izgradnju“. Navode i da je u toku izrada Projekta za građevinsku dozvolu, posle čega sledi izrada Projekta za izvođenje, kao i sprovođenje postupka izdavanja građevinske dozvole.
Inicijativu za izgradnju nove koncertne dvorane pokrenuo je još 2010. pokojni direktor Beogradske filharmonije Ivan Tasovac, a podržao ga je slavni dirigent Zubin Mehte koji je tada nastupao sa beogradskim orkestrom. Tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić je na koncertu 22. februara 2010. godine, pred punom dvoranom Kolarčeve zadužbine, obećao Mehti i javnosti da će država izgraditi novu zgradu Filharmonije.
Zahvaljujući Mehti, Beograd je godinu dana kasnije posetio proslavljeni španski arhitekta Santjago Kalatrava, koji je, između ostalog, projektovao i ikoničnu koncertnu dvoranu u Tenerifeu. Kalatrava se tom prilikom sastao i sa predsednikom Tadićem koji je ponovio ista obećanja kao godinu dana ranije.
Prvi konkretni koraci ka izgradnji nove dvorane načinjeni su tek 2015. godine, kada je Mehta ponovo posetio Beograd. Tada su se Mehta, Tasovac (koji je u to vreme bio ministar kulture) i v.d. direktora Filharmonije Darko Kostić, sastali sa tadašnjim premijerom Aleksandrom Vučićem i najavili izgradnju prve koncertne dvorane po svetskim standardima u istoriji Srbije.
Poslednjih godina izgradnja nove koncertne dvorane delovala je izgledno: određena je lokacija u Bloku 13 na Novom Beogradu, na temeljima nikada izgrađenog Muzeja revolucije, usvojen je Plan detaljne regulacije za taj prostor, i organizovan je međunarodni arhitektonski konkurs na kom je sa izuzetnim projektom pobedila britanska arhitektica Amanda Levit.
Ali, u Vučićevom „Skoku u budućnost“ nema ni reči o ovom planu.
Da li je predsednik Vučić u međuvremenu odlučio da Beogradu ne treba Filharmonija, ili mu je nisu stavili na „Skokov“ spisak, ili ju je on, u želji da što kraće zadržava narod na Sv. Jovana (Vučićeva prezentacija „Skoka“ je bila 20. januara) slučajno preskočio?
Moguće je očekivati da će već ovih dana, prilikom narednog televizijskog obraćanja narodu, Vučić sve objasniti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako „Vreme“ saznaje, novi umetnički direktor Bitefa je Miloš Lolić, a novi termin festivala je kraj novembra. Da donese ovu odluku, Odbor Bitefa čekao je nova pravila Skupštine grada
Najpoznatiji skandinavski pisac današnjice Ju Nesbe boravio je u Beogradu povodom promocije svog novog romana „Minesota“. Za „Vreme" je govorio kako je greškom ušao u pogrešan voz i stigao u Beograd, na kojoj bi strani bio njegov junak Hari Hule tokom studentskih protesta u Srbiji, i mnogim drugim stvarima
Beldocs je za početak svog 18. izdanja izabrao film Želimira Žilnika. Slediće ga još 83 dokumentarca među kojima su i filmovi o životinjama, kojih nije bilo do sad
Govor Mirjane Đurđević na zatvaranju Trilerfesta je duhovito-gorka slika života kulture u Srbiji danas, primer i dokaz da kultura u Srbiji opstaje samo zahvaljujući ljudima koji stvaraju besplatno, zato što im je stalo do nje i ne mogu bez nje
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!