img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom izložbe

Sveti Georgije iz Sentandreje

17. februar 2025, 20:38 Robert Čoban
Sveti Georgije iz Sentandreje
Copied

Do sada nepoznata slika Svetog Georgija koji ubiva aždahu, autora Uroša Predića može se pogledati u Srpskom crkvenom muzeju u Sentandreji

Po hladnom februarskom danu stižemo u Sentandreju. Nedelja je i u glavi mi odjekuju taktovi „Szomorú vasárnap“ („Tužna je nedelja“), čuvene mađarske „pesme za samoubistva“ kako su je nazvali kada je 1933. snimljena i objavljena.

Prvi put sam u Sentandreji i fasciniran sam lepotom ovog gradića na obali Dunava. Komentarišem kako je prava sreća da je u Mađarskoj pa su Mađari sačuvali impresivnu baštinu jedne od najstarijih srpskih dijaspora. Kod nas bi, verovatno – svaka druga kuća iz 18. i 19. veka već bila srušena i zamenjena betonskom petospratnicom.

U restoranu „Corner Szerb“ na obali Dunava u Sentandreji jelovnici su na srpskom, mađarskom i engleskom, sva tri jezika govore i konobari, zidovi su prekriveni novčanicama iz celog sveta, služe srpska i mađarska vina i jela a četvoro ljudi mogu se dobro najesti uz bocu vina za 100 eura.

Sveti Georgije iz Sentandreje

Nešto dalje, nalazim se na kafi sa jeromonahom Varnavom Kneževićem, ličnim sekretarom episkopa budimskog Lukijana. Priča mi kako od 90 Srba koliko ih danas zvanično ima u Sentandreji, njih oko 40 učestvuje u aktivnostima zajednice. Sentandreja je, kaže, povezana brodskom linijom sa Budimpeštom što mi daje ideju za sledeću posetu.

Od sedam crkava u Sentendreji, još četiri su sada u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve: Požarevačka, Preobraženjska, Bogorodična (poznata i kao Saborna ili Beogradska katedrala). Bogorodična crkva je podignuta između 1756. i 1764. Njen ikonostas potiče iz 1780. Blagoveštenska, Rokoko-crkva, i danas je pravoslavni hram. Crkva Svetog Petra i Pavla ( Ćiprovačka crkva) je sada grkokatolička, katolička zajednica je preuzela Zbešku crkvu, dok je reformatska zajednica preuzela Opovačku crkvu. Ikonostas ove crkve prenet je u Santovo, mesto u mađarskom delu Bačke.

U Lovri, najvećem srpskom selu u Mađarskoj koje se nalazi na Čepelskom ostrvu na Dunavu 50 kilometara južno od Budimpešte, Mađari su prema poslednjem popisu za nekoliko duša postali brojniji od Srba. Kada je reč o ovako malim zajednicama, asimilijacija neminovno čini svoje.

U Srpskom crkvenom muzeju u centru mesta, u toku je izložba posvećena jednoj slici Uroša Predića koja do sada nikada nije bila izlagana, čak je bila i nepoznata stručnoj javnosti.

Reč je o ikoni Svetog Georgija koji ubija aždahu koji je muzeju prošle godine poklonila jedna 90-godišnja meštanka Sentandreje.

Naime, slavni slikar je bio u rodbinskim odnosima sa Olgom Barić iz Pančeva koja se 1901. godine udala za sentandrejskog trgovca Stevana Vujića. Predić je Svetog Georgija naslikao kao svadbeni poklon, jer je porodica Vujić imala slavu upravo tog svetitelja-zaštitnika.

Stevan Vujić je imao trgovačku radnju na glavnom trgu Sentandreje, a kao ugledni građanin bio je jedno vreme i predsednik Srpske pravoslavne crkvene opštine u Sentandreji.

Unuka Stevana Vujića odlučila je da sliku koja je u njihovom domu više od jedno veka služila kao slavska ikona – pokloni muzeju.

Tagovi:

Izložba Sent Andreja Uroš Predić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bijenale u Veneciji

08.maj 2026. S. Ć.

Tamara Vučić na Bijenalu: Umetnost je najtrajniji saveznik miru

Dok je trećina učesnika Venecijanskog bijenala štrajkovala zbog podrške Palestini, Nikola Selaković je u društvu Tamare Vučić otvorio Paviljon Srbije

Prestonica kulture

08.maj 2026. S. Ć.

Leskovac: Godina kulture počela skupom akademijom i stonim tenisom

Godina u kojoj je Leskovac Nacionalna prestonica kulture počeo je kulturno-umetničkim programom od 820.000 dinara, i turnirom u stonom tenisu

Protesti u Srbiji

08.maj 2026. K. S.

Darko Rundek ponovo podržao studente

Na kratkoj svirci usred Knez Mihailove ulice Darko Rundek još jednom je podržao studente

Pozorište Boško Buha

Kultura i država

07.maj 2026. Isidora Cerić

Kada će se pozorište „Boško Buha“ vratiti kući

Završetak rekonstrukcije zgrade pozorišta „Boško Buha“ najavljen je za početak 2026. Fotografije gradilišta, međutim, ne ukazuju da će to biti skoro

Slučaj Generalštab

07.maj 2026. S. Ć.

TOK: Mladen Nenadić jeste pio rakiju sa Selakovićem

TOK je potvrdio navode koje je protiv glavnog tužioca Mladena Nenadića izneo ministar Selaković na suđenju u slučaju Generalštab. Njegove navode protiv ostalih koje je tada optužio još uvek nije

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure