
Komentar
Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Podrška koju je režim Aleksandra Vučića dobio iz Moskve i Vašingtona tokom neviđenog talasa protesta kvari suludu priču da neko „spolja“ ruši Vučića. Naprotiv, taj posao narod mora da obavi sam
Marketinška ideja Aleksandra Vučića da baš Srbija ugosti blokbaster-sastanak između Donalda Trampa i Vladimira Putina uopšte nije zaumna.
Ne postoji država na svetu gde tzv. Zapad i tzv. Istok imaju sličnije ciljeve nego što je to Srbija.
Zajednička tim ciljevima je apsolutna podrška Aleksandru Vučiću.
Dok Vučić i njegovi tabloidni kerberi po cele božije dane trabunjaju o rušenju vlasti „spolja“, o uplitanju „stranih službi“, „ustaških blokadnih kuharica“ i podmetanju klipova u točkove inače nezadrživog srpskog BDP-a – Vučić je u par sati, sa najvišeg mesta, dobio direktnu podršku iz Moskve i Vašingtona.
Istupi Marije Zaharove i Ričarda Grenela naravno da nemaju veze sa interesima Srbije već supersila koje ovi zastupaju. I, u slučaju Grenela, sa sopstvenim džepom pošto je on neka vrsta makroa za dil Trampovog zeta oko poklanjanja Generalštaba.
Njihov rečnik je samo eho Vučićeve propagande, o tome kako neki nasilnici, rukovođeni spolja, hoće da parališu Srbiju i preotmu vlast.
Kraj nekih iluzija
Građani Srbije, makar i oni rusofilni, iz Moskve nisu ni mogli da očekuju bogzna kakvu podršku demokratskim naporima u Srbiji. Ta u Moskvi ljudi koji se usude da kritikuju režim završe u gulagu ili volšebno popiju otrov ili padnu sa petog sprata.
Ali, iluzije su valjda do sada izgubili i oni koji decenijama pričaju da sa zapada, iz Amerike i EU, duva vetar demokratije na kojem i Srbija treba da jezdi.
Ako je toga ikad i bilo, u pitanju je davno prošlo vreme. Danas Vučića dvore u Vašingtonu, Berlinu i Parizu, hvale ga kao „faktor stabilnosti“ dok im nutka predavanje Kosova, granate za Ukrajinu, litijum, tendere i milijarde evra narodnih para za borbene avione.
Demokratija, institucije, sloboda – sve ono što na Zapadu uprkos talasu populizma i dalje postoji – u Srbiji se tretira kao efemerno, kao smetnja dilovima sa Vučićem
Što nas vraća previše izlizanom citatu da ne moraju oni, Zapadnjaci, da žive u Srbiji, pa i što bi ih bilo briga.
To možda nije loše
Ima nekoliko godina da mi je švajcarski novinar Andreas Ernst, čovek koji je dugo živeo u Srbiji i koji voli Srbiju, rekao: „Ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. (…) Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“
To je tako tačno i nosi važnu pouku – nikada nije bilo besmislenije da se kritičari Vučićeve vlasti dele na rusofile i evropejce, na kosovske zavetnike i zagovornike NATO, na tradicionaliste i liberale. Svi su u istom čamcu i imaju samo jedni druge.
Na kraju, to možda nije ni loše. Kad jednom režim padne, narod Srbije neće dugovati ništa nikome spolja.

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve