I Srbi i Albanci sa Kosova tek poslednjih meseci mogu u Evropsku uniju bez viza, 15 godina nakon građana Srbije. Ukidanje viza povećalo je broj putovanja, ali i tražioca neosnovanog azila
Spontano putovanje bez agencije koje se ne planira dva meseca unapred – ovako Dragana Milić iz Kosovske Mitrovice nikada nije putovala. Do pre nekoliko meseci, kada je Evropska unija konačno ukinula vize sa građane čiji srpski pasoš je izdala Koordinaciona uprava za Kosovo.
U istom problemu bio je do pre godinu dana i Avni Mustava, Albanac koji živi u malom mestu pored Prištine. Tek od januara 2024. godine je počela vizna liberalizacija za građane koji imaju pasoš Kosova.
„Konačno sam otputovala opušteno u Rim, umetnički grad i prestonicu kulture, što mi je bio san ceo život“, kaže za „Vreme“ Tamara, nastavnica klavira u muzičkoj školi. „Mi smo se stvarno osećali kao građani trećeg reda. I to od strane svih, Srbije, Kosova, Evropske unije.“
Više putuju, više i odlaze
Ukidanje viza donelo je više putovanja, čak milion više. Toliko je više putnika koristilo prištinski aerodrom više u 2024. godini u odnosu na godinu pre, a time su oboreni rekordi aerodroma.
Iako obični građani Kosova, bilo Albanci ili Srbi, mogu mnogo lakše da putuju u EU, mnogi pokušavaju i da odu trajno. U odnosu na isti period 2023. godine, sa 3.905 zahteva, udvostručen broj tražilaca neosnovanog azila sa Kosova, navodi se u izveštaju Evropske komisije objavljenom početkom decembra.
„Decenijama su mnogi, posebno mladi ljudi, patili od osećaja getoizacije koji je značajno uticao na njihove živote“, kaže za „Vreme“ Serbeze Hadžinaj, istraživačka novinarka iz Prištine. „Među pogođenim su bili i kosovski Srbi, koji su se suočili sa izazovima mobilnosti, bilo da imaju srpske ili kosovske pasoše. Ova situacija je bila besmislena i doprinela je dezintegraciji srpskih zajednica priznavanjem različitih vrsta pasoša.“
Odlaganje ukidanja viza ostavilo je, dodaje ona, „duboke ožiljke na životima građana Kosova i negativno uticalo na čitavu generaciju“.
Nema podataka o tome koliko Srba sa Kosova pokušava da aplicira za azil.
Pasoš kao srpski, a zapravo nije
Dragana je jedna od svega 17.000 stanovnika Kosova koji su ostali sa pasošem Koordinacione uprave, što je specifično telo srpskog MUP-a.
Pasoš izgleda isto kao srpski, s tom razlikom što na mestu gde građanima Srbije piše da je pasoš izao MUP Srbije, stanovnicima Kosova piše – Koordinaciona uprava. I još jednom bitnom razlikom – što vlasnici ovog pasoša kaskaju za srpskim čak deceniju i po u pravu da idu bez viza u EU.
Dragana ima 27 godina, kaže da obožava da putuje, a do sada je samo jednom išla u Prag i na matursku eksurziju u Španiju.
„Nije tu ni stvar para, jednostavno se osećaš da nigde ne možeš da mrdneš“, kaže ona. „Pored toga mi je bilo neverovatno što niko od prijatelja iz Srbije nije razumeo da ja ne mogu da putujem kao oni, jednostavno ljudi nisu imali tu informaciju.“
Ta dva puta kada je putovala sa vizom, morala je da dolazi u Beograd lično i da predaje dokumenta, a zatim je čekala nekoliko nedelja odgovor. Kao i građani Srbije, pre uvođenja vizne liberalizacije davne 2009. godine.
Tako da, čak i kada bi isplanirala put, postojala je mogućnost da je odbiju za vizu, pa se kaže,„nije ni trudila da pokušava“.
Dragana u RimuDragana u Rimu prvi put; Foto: Privatna arfiva
Peripetije duge deceniju i više
Pasoš Koordinacione uprave imalo je 2017. godine čak 92.000 ljudi na Kosovu, da bi sedam godina kasnije taj broj pao na svega 17.000, navodi se u izveštaju poslanika Evropskog parlamenta i izvestilac EP za ukidanje vize Srbima sa Kosova Matjaža Nemeca.
„Sa aspekta poštovanja ljudskih prava, imali smo diskriminaciju ljudi na osnovu mesta prebivališta“, kaže za „Vreme“ Milica Rakić Andrić iz nevladine organizacije Nova društvena inicijativa iz Kosovske Mitrovice. „Ta grupa ljudi je bila potpuno izolovana.“
Broj ovih pasoša se smanjio jer su, dodaje ona, Albanci sa Kosova 10 meseci ranije i sami dobili viznu liberalizaciju, a jedan broj njih je imao ove pasoše. Ipak, najviše zbog toga što su Srbi sa Kosova uspevali da dođu do klasičnih pasoša Srbije.
„Većina tih ljudi su prebacili prebavilište u Srbiju, ali to je bio veliki problem jer ih je policija kontrolisala na najvišem nivou, čak su imali nedaće i ljudi koji su se stvarno preselili u centralnu Srbiju, na primer“, objašvanja Rakić Andrić. „Ispostavilo se da je većina ljudi to uspela da uradi zahvaljujući maloj korupciji jer nije bilo drugog načina.“
Odlukom EU da i njima ukine vize rešio se problem ne samo njima, već i Evropskoj uniji jer su njeni službenici, umeđuvremenu, zatvorili odeljenja koja su se bavila izdavanjem kratkoročnih viza. Tako su neki su izdavali vize u Skoplju, Beogradu, Prištini…
Do ukidanja viza, Srbi sa Kosova su mogli da putuju u zemlje Evrope koje su van Šengena, ali i u Rusiju, Kinu, Indiju, a odlazak u potonje, dodaje ona, nisu mnogo praktikovali.
Vizna liberalizacije je, očekivano, samo još dodatno podstakla ljude da odu i to mnogo više, kaže Serbeze Hadžinaj, iako dodaje da još nema zvaničnih podataka o migraciji od kada su vize ukinute, već samo o tražiocima neosnovanog azila.
Ona dodaje da su u slučaju Kosova i vizne liberalizacije, ipak, „primenjeni dvostruki kriterijumi i ljudi su nepravedno kažnjeni“.
„Ne samo zbog korumpirane i kriminalizovane elite na vlasti, već i zbog osporavanja državnosti Kosova i geopolitičkih problema EU“, dodaje Hadžinaj. „Mada je ukidanje viza značajno pojednostavilo kretanje ljudi, olakšalo porodične potrebe i podstaklo turizam, Kosovo ostaje van evropskog sistema zelene karte.“
To znači da se putnici sa Kosova i dalje suočavaju sa dodatnim troškovima prilikom vožnje unutar EU.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prošlo je više od godinu dana od kada je Grad Beograd izabrao idejno rešenje za novi zoo-vrt na Adi Ciganliji, te saopštio da je sledeći korak izrada kompletnog plana projekta. Od tada se niko nije oglašavao. Grad na pitanja „Vremena“ nije odgovorio, a sagovornici upozoravaju da je projekat od početka sporan
U Zvečanu je sprovedena akcija preuzimanja objekta srpske železnica, tokom koje je uklonjen deo ranijih ćirilićnih oznaka i postavljena zastava Kosova. Istovremeno su preuzete i železničke stanice u Leposaviću, Ibarskoj Slatini i Lešku
Više opština zapadne Srbije suočava se sa ozbiljnim problemima u vodosnabdevanju nakon novih kvarova na sistemu „Rzav“. Iako je prethodni kvar saniran, ubrzo je došlo do novog curenja ili pucanja cevovoda, a najteža situacija je u Čačku koji je od jutros i bez tehničke vode
RTS daje ogroman novac režimskim tabloidima poput "Informera", "Srpskog telegrafa" i "Kurira", objavila je Cenzolovka. Javni servis je poslao demanti po principu da nije šija nego vrat
Pojas Presvete Bogorodice ostaće u Hramu Svetog Save u Beogradu do 5. juna, saopštio je patrijarh Porfirije, nakon odluke manastira Vatoped da se produži njegovo izlaganje zbog velikog interesovanja vernika. Prema nezvaničnim podacima, u sredu se čekalo i do devet sati kako bi se vernici poklonili pojasu Presvete Bogorodice
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!