img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Smrt „četničkog komandanta“: Sablast rata i zvezda „Parova“

13. januar 2025, 10:56 B. B.
Foto: Printskrin / Командант Братислав Живковић
Bratislav Živković
Copied

Bratislav Živković je jedan od prvih Srba koji su uzeli pušku na istoku Ukrajine da pomognu proruskim separatistima. Nikad nije krio šta radi, ali ga je u Srbiji ruka pravde milovala

Bratislav Živković bio je komandant paravojne formacije Četnički pokret koji je nedavno poginuo u borbama oko Kurska. Živković se godinama borio na strani proruskih separatista u oblastima Donjecka i Luganska u Ukrajini.

Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile njegovu smrt, ali je to učinila njgova sestra objavom na Fejsbuku u kojoj se između ostalog navodi da je Živković poginuo „junačkom smrću“ i da je njegov život bio „ispunjen hrabrošću, nepokolebljivom verom u ideale i nesebičnom ljubavlju prema bližnjima“, kao i da je „neumorno stajao iza onoga u šta je verovao“.

Četnički pokret kojim je komndovao deo je ekstremno desničarske organizacije Unité Continentale, a Živković se još 2014. i 2015. borio na strani proruskih separatista u Ukrajini.

U Srbiji je 2018. godine uhapšen zbog sumnje da je organizovao učešće građana Srbije u ratu u Ukrajini, za šta im je nudio 200 evra mesečno. Međutim, tužilaštvo je naredne godine obustavilo istragu koja se vodila protiv njega.

Navodno je imao Živković i rusko državljanstvo, ali je naglašavao da Rusija nije umešana u aktivnosti kojima se on bavi. Prema nepotvrđenim informacijama nadnicu od 200 evra koje je Živković isplaćivao dobrovoljcima iz Srbije nije obezbeđivala Rusija, već samoproglašena Luganska Narodna Republika.

„Sablast rata u ljudskom obličju“

Odmah po izbijanju rata u Ukrajini nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, Živković je privukao pažnju medija, između ostalog i svojim izgledom.

Reporter nemačkog nedeljnika Cajt koji ga je u martu 2014. godibe sreo na Krimu opisao ga je ovako.

„Taj 39-godišnjak izgleda kao sablast rata u ljudskom obličju: duga kosa, gusta brada, dlaka zift crnih, baš poput njegove šubare, na ramenu je bedž sa zlatnom kosturskom glavom…“.

Živković je tada novinaru rekao da mu se javljaju prijatelji koji se bore u Sijera Leoneu i pitaju ga da li da dođu na Krim. On im je odgovarao da za tim nema potrebe jer „on i njegovi četnici drže stvari pod kontrolom“.

„Nismo mi nikakvi psi rata“, rekao je tada Živković i naglasio da borci iz Srbije „samo žele da se Krim mirno vrate Rusiji, gde i pripada“.

Христос вакрсе из мртвих, смрћу смрт уништи и мртвима у гробовима живот дарова.

Хаџи Братислав Живковић нека ти је лака црна земља. pic.twitter.com/SxFNL5YMew

— Роберт Бараћ 🇷🇸🇷🇸🇷🇸 (@Robert_Barac_) January 3, 2025

Poziv Vučiću na TV duel

Njegovo, ali i angažovanje brojnih drugih državljana Srbije u ratu u Ukrajini privuklo je pažnju domaćih vlasti, pa je tadašnji premijer Aleksandar Vučić naveo da se u ratu u Ukrajini „desetine“ ljudi bore kao plaćenici za račun i jedne i druge strane. Zato ih je Vučić tada pozvao da se vrate u Srbiju, „da vode računa o svojim porodicama i zemlji, a ne da ratuju za bilo čije interese“.

Pošto su dopune Krivičnog zakona kojima su predviđene zatvorske kazne građanima Srbije koji učestvuju u ratu ili oružanom sukobu u drugim zemljama, ili za te sukobe organizuju i vrbuju druge građane Srbije usvojene tek u oktobru 2014. godine, Živkoviću ništa nije smetalo da se vraća u Srbiju kada god je to želeo.

Živković je tada toliko bio siguran da će biti izuzet od krivičnog gonjenja da je krajem jula 2014. godine u otvorenom pismu srpskim vlastima pozvao Vučića na TV duel, s ciljem da „narod odluči da li treba da nas osude na izgnanstvo ili smrt“. Tada je tvrdio da će dokazati da je njegova borba protiv „nacističkih jedinica“ na istoku Ukrajine „pravedna i časna“.

On svoje učešće u sukobima u Ukrajini nikada nije krio, a za Radio Slobodna Evropa je čak naveo da je bio vođa jednog od odreda srpskih dobrovoljaca u Ukrajini koji se zvao „Sveti knez Lazar“. Oni su do Luganska u Ukrajinu dolazili preko Rusije sa običnim turističkim vizama.

Prema sopstvenom priznanju u Ukrajini se borio i protiv „ukrajinske garde fašista iz ‘Desnog centra’“ i sa grupom „dobrovoljaca“ iz Srbije, koja je imala 35 članova, i koja se zvala „Odred Jovan Šević“.

„Špijuniranje“ u Rumuniji

Živkoviću je 2017. godine zbog špijunaže i zato što predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost zabranjen ulazak najpre u Rumuniju, a zatim i u druge članice NATO u narednih 15 godina. Nakon toga, on je otišao u Bugarsku, a potom i u Rusiju.

Izvori iz rumunske obaveštajne službe (SRI) potvrdili su da se Živković u najmanju ruku spremao za špijunažu, a napustio je Rumuniju nedugo nakon što je probao da fotografiše „tajnu dokumentaciju o radarskom sistemu u mestu Satu Mare“.

Međutim, prema pisanju rumunskih medija, u dokumentima za koje je Živković verovao da su poverljivi nije bilo ničeg tajnog i njemu ih podmetnula rumunska služba kako bi potvrdila Živkovićevo interesovanje za vojnu infrastrukturu.

Živković je samo 2017. godine u Rumuniji boravio pet puta. Svaki put je dolazio iz različitih pravaca, vozom i avionom. Prema navodima medija i ljudi iz bezbednosnih struktura interesovao se za radarske sisteme vojne i civilne, kao i za vojne baze u jugoistočnom delu Rumunije.

Pritvor pa rijaliti

Kada je deo Krivičnog zakona o učešću u ratu u drugim zemljama ili vrbovanju drugih za učešće u takvim ratovima konačno počeo da se primenjuje, to se odrazilo i na Živkovića koji je zbog tih krivičnih dela uhapšen u avgustu 2018. godine.

Ipak, nakon istrage koja je trajala osam meseci Živković je pušten na slobodu, a pritvorsku ćeliju zamenio je drugom vrstom zatočeništva, jer je kao „selebriti“ koji ima šta da pokaže zaludnim gledaocima postao deo rijalitija „Parovi“ na TV Hepi. Neposredno pred ulazak u rijaliti hvalio se svojim nelegalnim aktivnostima i podvizima, a sebe je predstavio kao „četnika i novinara“.

„Ja sam četnički komandant, pomagao sam ruskom narodu na Krimu u Ukrajini. Eto, bavim se i žurnalistikom, akreditovani sam novinar u Rusiji. Napisao sam i knjigu“, rekao je tada Živković.

Kao čovek sa „iskustvom“ od početka ruske invazije 2022. godine, Živković je gostovao na TV Hepi gde je pričao o ratu.

Tamo je predstavljan kao „jedini živi četnički komandant u 21. veku“, uz tvrdnje da „Rusija pomaže narodu u Donbasu“, i da je jedini interes Amerikanaca „da se tamo zarati“.

Sa odlikovanjima i četničkim simbolom pred Putina

Iste, 2022. godine objavljeno da je teško povređen i da se leči u Moskvi, a u javnosti se nakon toga pojavio u februaru 2023. godine kada je prisustvovao govoru ruskog predsednika Vladimira Putina.

Tada je došao u salu sa štakama i bio obučen u vojnu uniformu sa brojnim odlikovanjima i četničkim simbolom na rukavu. Iako je bio poznat po ogromnoj bradi, za tu priliku ju je skratio.

Serbian war criminal and paramilitary commander Bratislav Zivkovic, wanted in Ukraine, attended Putin’s unhinged speech today.

He wore a military uniform with the emblem of the notorious Chetniks.

Zivkovic has been part of the Russian invasion forces in Ukraine since 2014. pic.twitter.com/5OvJCCjOpL

— Admirim (@admirim) February 21, 2023

Poslednji put Živković je spomenut u javnosti zbog navodnog odnosa među plaćenicima iz Srbije koji ratuju protiv Ukrajine. Tada ga je na svom Jutjub kanalu pomenuo Dejan Berić, za koga Dojče vele piše da je „snajperista koji je na istoku Ukrajine stekao maltene status ikone“. Zbog izjava Berića Živković ga je navodno tužio.

„Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. I kad je krenuo na sud, napravio je video pored suda i rekao da će sad inteligentno da me razvali. On non-stop provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim; naravno, to mu ne uspeva. Obećao je da će me ubiti kad je sudija izašla, samo čeka da sud završi. Ko to može da uradi? To može da uradi samo čovek koji je siguran da, iako ga ovde ne žele, on će biti siguran u Srbiji“, tvrdio je Berić u snimku na Jutjubu.

O pogibiji samo na društvenim mrežama

Pored objave njegove sestre na Fejebuku, o pogibiji Živkovića se zna samo po objavama na ruskim Telegram kanalima i na drugim društvenim mrežama u kojima se navodi da je poginuo u borbama u Kursku. Zvanične ruske vlasti nisu saopštile ništa.

U rusku oblast Kursk ukrajinska vojska je upala početkom avgusta 2024. godine, a Ukrajina je u prvim danima 2025. godine započela nove ofanzivne akcije kako bi zadržala kontrolu nad teritorijama koje je zauzela. Posebna zanimljivost u vezi sa tom oblašću je to što ukrajinske vlasti tvrde da su u tom regionu prvi put zarobljeni vojnici iz Severne Koreje koji su poslati da učestvuju u ratu na strani Rusije.

Tagovi:

Bratislav Živković Rat u Ukrajini Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG: Drugi dan pešačenja – Do Novog Sada sa kolicima iz supermarketa

Dan drugi. Studenti su prenoćili u Inđiji, mnogi od njih pod vedrim nebom. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Do Novog Sada preostalo je još 35 kilometara

Skupština Kosova

Priština

31.oktobar 2025. M.S.

Kurti protiv ostalih: Kosovo ruši rekorde bez vlasti

Na Kosovu ni devet meseci nakon održanih izbora nema Vlade. Uskoro će se morati na prevremene izbore, a Kosovu preti i ekonomska kriza

Studenti u Inđiji na madracima spavaju na ulici pod vedrim nebom

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG: Počinak u Inđiji na stiroporu, pod vedrim nebom

Sutdenti su stigli u Inđiju. Dočekao ih je veliki broj meštana. Naprednjačka gradska vlast zatvorila je sve veće prostore. Zato će jedan broj studenata morati da spava na otvorenom

Studentski protesti

30.oktobar 2025. N. R.

Oko 6.000 studenata i građana krenulo peške za Novi Sad

Kolona duga više od kilometra, u kojoj su mahom studenti, prošla je danas Bulevarom Nikole Tesle u Zemunu

Rođendan „Vremena“

29.oktobar 2025. Nemanja Rujević

„Ova vlast neprijatelju ne da ni zrno pirinča“

„Vreme“, i po cenu sopstvene štete, ostaje verno idealima zbog kojih je osnovano, kaže direktor „Vremena“ Stevan Ristić. Povodom 35. rođendana, pričali smo o finansijskom gušenju medija i budućnosti

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure