
Dr Konstanca Icel: Šokirana nasiljem u Srbiji, studenti preuzimaju odgovornost za budućnost
Direktorka Evropske kuće istorije dr Konstanca Icel kaže da je veoma impresionirana hrabrošću studenata iz Srbije
Ilon Mask je najpre u jednom nemačkom listu pozvao da se na predstojećim izborima u Nemačkoj glasa za AfD, a sada je uzeo na zub i najvišeg predstavnika nemačke države
U Nemačkoj je počela „vruća“ faza predizborne kampanje – izbori za novi saziv Bundestaga održavaju se 23. februara. Desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) u kojoj nemačka Služba za zaštitu poretka vidi ekstremističke elemente, može da računa s podrškom jedne poznate ličnosti – Ilona Maska. Taj blizak prijatelj Donalda Trampa od pre nekoliko dana otvoreno podržava stranku Alternativa za Nemačku, a osim toga, on provocira i napada i predsednika i kancelara Nemačke, piše DW.
Predsednik Štajnmajer vidi „opasnost za demokratiju“
Na platformi Iks, Mask je poslednjeg dana stare godine nemačkog predsednika Frank-Valtera Štajmajera (SPD) nazvao „nedemokratskim tiraninom“ uz dodatak – „sram ga bilo“.
PRESIDENT THREATENS ELECTION ANNULMENT DUE TO 𝕏 INTERFERENCE?
Since Elon Musk endorsed the AfD, the establishment prepared for TYRANNY.
President Steinmeier warns:
He will reject 𝕏 election interference ‘JUST LIKE IN ROMANIA’ whose election was recently annulled! pic.twitter.com/oKEl4xrHac
— Naomi Seibt (@SeibtNaomi) December 30, 2024
Štajnmajer je 27. decembra u govoru povodom raspuštanja Bundestaga upozorio na opasnost od manipulisanja izborima u Nemačkoj: „Spoljni uticaj je opasnost za demokratiju – bilo da je skriven, kao nedavno na izborima u Rumuniji, ili otvoren i neuvijen, kako se to sada intenzivno radi na platformi Iks“.
Nakon raspada vladajuće koalicije 6. novembra, Mask je na toj platformi bio napao i nemačkog kancelara Olafa Šolca (SPD), napisavši na nemačkom: „Olaf je budala“.
A u magazinu Velt am zontag taj milijarder još jednom je pozvao i na glasanje za AfD. On je napisao da bi Alternativa za Nemačku mogla da spreči da Nemačka postane senka sebe same: „Nemačka se zadovoljila osrednjošću – vreme je za odvažne promene i AfD je jedina stranka koja otvara taj put.“
Prema Maskovima rečima, AfD je „jedina iskra nade za državu“ koja tetura na „ivici privrednog i kulturnog sloma“; samo ta stranka može da oživi nemačku ekonomiju i spreči gubitak identiteta uvođenjem „kontrolisane imigracione politike“. „Onima koji osuđuju AfD kao desnoekstremističku, kažem: ne dajte se omesti etiketom koja joj se prišiva“. On je ukazao na to da kopredsednica AfD ima životnu partnerku iz Šri Lanke: „Zvuči li to Vama kao Hitler? Hajte molim Vas!“
Komunikacija između Maska i Alis Vajdel
Sada bi Maskova predizborna pomoć za AfD mogla da postane još konkretnija. Jer, njihovi portparoli navode da njih dvoje planiraju da se sretnu u jednoj televizijskoj emisiji. „O tome se već razmenjuju informacije preko Iks spejsa, virtuelnog prostora na Iksu za prenose uživo.
Nemački predsednički ured je na Maskove napade na Štajnmajera reagovao krajnje uzdržano. Kažu da su Maskov komentar primili k znanju – i to je sve. Isto tako se ponela i nemačka vlada.
Zahtev za pravno postupanje protiv lažnih vesti
Utoliko jasnije je reagovala vladajuća Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD). „To ne može tako“, napisao je šef SPD Lars Klingbajl na Instagramu. Prema njegovim rečima, Mask stalno iznova „koristi svoj uticaj da bi uticao na tokove svetske politike“. On je zatražio da se tome usprotivi i Evropska komisija.
Klingbajl: „Potrebni su nam pravni instrumenti protiv lažnih vesti, a i da bi se slomila moć pojedinih osoba. Zato u Evropi moramo da dignemo zadnjice“. Što se tiče Maskovog teksta u Veltu am zontag, Klingbajl ocenjuje da Mask hoće da „surva Nemačku u haos“. „Ilon Mask ne pokušava ništa drugo do ono što radi i Vladimir Putin. Obojica hoće da utiču na naše izbore i ciljano podržavaju neprijatelje demokratije iz AfD.“
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Šef poslaničkog kluba SPD Rolf Micenih je za magazin Špigel rekao da bi trebalo razjasniti i „da li je to izražavanje bez respekta, klevetanje i mešanje u predizbornu kampanju radi nešto što se čini u ime nove vlade SAD“. Micenih je optužio Maska da je prekoračio „granicu između prijateljskih država“.
Kopredsednica SPD Zaskija Esken je za novinsku agenciju Rojters Maskove iskaze nazvala „napadima bez nivoa“ na kancelara i predsednika: „Oni su nedostojno prekoračenje granice i pokazuju nepostojanje poštovanja za našu demokratiju. Ilon Mask diskvalifikuje sebe svakim sledećim prilogom“.
Šef CDU Fridrih Merc govori o „nasrtljivom“ ponašanju Maska, a ministar privrede Robert Habek (Zeleni) izjavio je da Maskovi napadi imaju „logiku i sistem“ i da ciljaju na slabljenje EU.
Maskov napis u Veltu alarmirao je i Nemački savez novinara DJV. Predsednik te organizacije Mika Bojster upozorio je sve redakcije da ne dozvole da u predizbornoj kampanji budu instrumentalizovane i da oprezno postupaju sa tekstovima koje pišu spoljni autori. „Nemački mediji ne smeju da budu zloupotrebljeni kao megafoni autokrata i njihovih prijatelja“.
Kancelarski kandidat CDU Merc je rekao: „Ne mogu da se setim da smo u istoriji zapadne demokratije imali neki takav slučaj mešanja u predizbornu kampanju jedne prijateljske zemlje.“
Moguća strategija Ilona Maska
Najbogatiji čovek na svetu verovatno ima u vidu pre svega sopstvene ekonomske interese. U svom tekstu za Velt am zontag on je pohvalio AfD zbog planova te stranke za „smanjenje prekomerne državne regulacije, smanjenje poreza i deregulaciju tržišta“. To bi koristilo između ostalog i njegovom pogonu Tesle u Brandenburgu – prvoj fabrici nekog američkog proizvođača električnih automobila u Evropi.
No, Mask sa svojih 200 miliona pratilaca širom sveta sledi i globalnu političku agendu sa ciljem pružanja podrške desničarskim snagama. Priča se da je britanskom desničarskom populisti Najdželu Faražu stavio u izgled 95 miliona evra kao donaciju za njegovu stranku.
Uz to Mask održava tesne kontakte sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni i njenom strankom Braća Italije. Povodom sudske odluke da se vladi ne dozvoli da migrante smešta u Albaniji, na Iksu je napisao: „Te sudije moraju da odu“.
Direktorka Evropske kuće istorije dr Konstanca Icel kaže da je veoma impresionirana hrabrošću studenata iz Srbije
Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti
Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini
Kakav će biti papa Lav četrnaesti? A kakav je bio kardinal Robert Prevost i koji je put prešao? Šta govore o njemu prvi dani papstva? Hoće li nastaviti promene koje je započeo njegov prethodnik? Kako je moguće da su, kako se na prvi pogled čini, svi zadovoljni – i vodeći liberalni i vodeći konzervativni kardinali, te govore da je izabran čovek koji će ispuniti njihova očekivanja
Profesor Džozef Naj je preminuo upravo u vreme kada zamisao meke moći, koju je skovao ne tako daleke 1990. godine, prolazi kroz najveća iskušenja i osporavanja od svog nastanka. Naj je fizički napustio ovaj svet 6. maja, baš onda kada je Americi najpotrebniji njegov dubokoumni, smireni i sveobuhvatni pogled na sve haotičnije i kompetitivnije međudržavne odnose i ulogu koju ova i dalje jedina preostala supersila treba da igra u njima
Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva
Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve