img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika

Kako je glas postao instrument godine

28. decembar 2024, 12:51 Gabi Rojher (DW)
Glas: instrument godine za 2025. Foto: Pexels/Andrea Piacquadio
Glas: instrument godine za 2025.
Copied

Za razliku od drugih instrumenata, glas ne košta ništa, a ima ga skoro svako. Zato je ljudski glas u Nemačkoj proglašen za instrument godine

Glas je sam po sebi demokratski instrument. Skoro svako ko nema neka zdravstvena ograničenja može da koristi svoj glas. I za razliku od drugih instrumenata, on ne košta ništa. „Možete biti posebno kreativni sa svojim glasom“, kaže Kristin Zigert, predsednica muzičkih saveta nemačkih pokrajina, piše Dojče vele (DW).

Muzički saveti biraju instrument godine, a 2025. to će biti ljudski glas. Mnoge stvari su moguće pomoću glasa, od pevanja i govora, do šaputanja ili vikanja. „Svi ti zvuci mogu se koristiti i muzički. Možete biti kreativni i sa glasnim povicima ili vriskom“, kaže Zigert za DW.

Pored toga, glas povezuje ljude širom sveta i može da prevaziđe kulturne, jezičke i geografske barijere, posebno kada se peva. Sve u svemu, muzički saveti nemačkih pokrajina ocenjuju da je ljudski glas osnova za komunikaciju i međunarodno razumevanje.

Pevanje u znak protesta

„Instrument godine povezan je i s političkim porukama“, kaže Kristin Zigert. „Znamo za radničke pesme, za revolucionarne pesme poput Marseljeze, a znamo i koliko je pevanje bilo važno za Martina Lutera tokom Reformacije. Glasom se može mnogo toga postići“.

U Avganistanu, novi talibanski, tzv. „zakon o vrlini“, zabranjuje ženama da pevaju ili glasno govore u javnosti. Bez obzira na sadržaj onoga što se peva ili govori, ženski glas je, kako kažu, „zavodljiv“. Kazne su predviđene čak i ako neko peva u kući, a taj zvuk prodre napolje. Ali, žene i dalje podižu glas. Protestni video-snimci avganistanskih žena koje se snimaju kako pevaju kod kuće i postavljaju to na internet trenutno su veoma viralni.

Glas kao politički instrument

U Nemačkoj ove godine glas dobija političko značenje na jedan dodatni način. Kad su pre tri godine muzički saveti doneli odluku da ljudski glas bude instrument 2025. godine, oni nisu mogli da predvide kakva će biti današnja politička situacija. „Tada smo manje razmišljali o posebnim izazovima s kojima se demokratije trenutno suočavaju“, kaže Hartmut Šreder, generalni sekretar Muzičkog saveta pokrajine Šlezvig-Holštajn.

Ali glas je sada posebno važan, dodaje on za DW: „Ovde u Nemačkoj imaćemo vanredne savezne izbore, tako da je glas važan u parlamentarnom procesu“. Nakon propasti dosadašnje koalicije, birači će „dati svoj glas“ na vanrednim izborima za Bundestag u februaru i na taj način mogu, u prenesenom smislu, da pomognu u određivanju političkog pravca u zemlji.

Instrument godine

Od 2008. godine muzički saveti nemačkih pokrajina zajednički biraju instrument godine. „Te godine smo počeli s popularnim instrumentom, klarinetom“, podseća Hartmut Šreder. „Želeli smo da privučemo medijsku pažnju na muziku kroz instrumente koji se ne vezuju samo za klasičnu muziku.“

Savetima je i danas važno da okupe ljude koji sviraju različite vrste muzike – ljude koji sviraju isti instrument, ali teško da bi svirali zajedno, kao što su na primer klarinetistkinja koja svira klasičnu muziku i klarinetista iz orkestra nekog dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Neke instrumente treba izvući iz senke i prikazati ih u drugačijem svetlu. „Želeli smo da fagot učinimo vidljivim. A mandolinu smo recimo postavili u međunarodni kontekst“, kaže Šreder. Međunarodni kontekst igrao je ulogu i kada je reč u tubi. Ona je bila instrument 2024. godine, a cilj je bio da se ona predstavi kao instrument koji nije samo prateći.

Zašto je glas tako poseban?

Glas je verovatno najoriginalniji od svih muzičkih izraza. Istraživači smatraju da su ljudi pevali pre više od 150.000 godina. Inače, najstariji pronađeni instrument je – frula.

„Iz arheoloških nalaza znamo da su frule i bubnjevi postojali još u kamenom dobu“, kaže predsednica muzičkih saveta Kristin Zigert. Glas je možda još stariji: majke su u svim vremenima gotovo sigurno pevušile svojoj deci uspavanke, mnogo pre nego što su i postojale prve reči.

Glas je nešto što može da stvori poverenje. Preko njega možemo da razmenjujemo misli, osećanja i ideje, i tako izgradimo duboke veze jedni s drugima.

Ambasadori glasa

Tokom 2025. održavaće se festivali i koncerti na kojima će se glas slaviti kao instrument godine. Trebalo bi više da se peva u školama i drugim obrazovnim institucijama, kao i u porodicama. Jer, pevanje ne samo da donosi radost, već čoveka održava fizički i psihički zdravim.

Neke nemačke pokrajine imenuju i svoje ambasadore za godinu instrumenta, preko kojih se javnosti posebno skreće pažnja na instrument. U Šlezvig-Holštajnu će to u 2025. biti vokalni ansambl NDR-a. Hor tog javnog servisa sa severa Nemačke organizuje redovne „pevačke“ programe i zajedničke koncerte sa amaterima.

Zajedničko pevanje čini ljude jačim

Hartmut Šreder iz Muzičkog saveta Šlezvig-Holštajna želeo bi da podstakne i političare da u 2025. zapevaju. „Pokušaćemo da ubedimo poslanike u pokrajinskom parlamentu Šlezvig-Holštajna da dignu svoj glas u jednom drugačijem kontekstu, odnosno u muzičkom kontekstu.“

Ako se to dogodi, poslanici će onda zaista biti u trendu. Jer, zajedničko pevanje i zajednički glas trenutno su u Nemačkoj veoma traženi.

Tagovi:

Nemačka Demokratija Muzika Ljudski glas Pevanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija, ilustracija

Vrli novi svet

27.maj 2026. A. S.

Sa veštačkom inteligencijom radićemo više, a ne manje

Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Vrućina

Vremenska prognoza

26.maj 2026. Nikola Zdravković / Klima 101

Rekordne majske temperature: Preko 30 stepeni u Srbiji, vreli talas u zapadnoj Evropi

Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope

PUBLIKA NA KONCERTU

Koncerti

25.maj 2026. Isidora Cerić

Plava tačkasta groznica: Zašto muzičari otkazuju turneje po Americi i kakva je situacija kod nas

Dok se u Americi sve češće otkazuju koncerti zbog preskupih karata i slabije prodaje, u Beogradu nikada više nastupa stranih izvođača. Interesovanje je veliko, ali pitanje je može li publika da plati visoke cene karata sa srpskom platom

Nauka

24.maj 2026. Žanet Cvink/DW

Kako vratiti tamu u noć

Kako da ponovo vidimo nebo prepuno zvezda?

Tehnički problemi

21.maj 2026. R. V.

„Vreme“ ponovo jaše posle navale Singapuraca

Sajt „Vremena“ ponovo dostupan pošto smo preduzeli mere predostrožnosti usled botovske navale

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure