img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Opre Roma: Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja

30. novembar 2024, 17:06 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Predsednik Vučić, prilikom polčetka radova na uređenju Starog sajmišta
Copied

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu ’neprecizna’ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“, pita Mensur Haliti reagujući na izjave iz Memorijalnog centra Staro sajmište koje „umanjuju značaj romskog stradanja, i ukazuju na sistemsku praksu hijerarhije među žrtvama“

Ispod Starog savskog mosta, prostor pored Memorijalnog centra Staro sajmište je prekopan, iako su prema brojnim svedočenjima tu ubijani i sahranjivani ljudi za vreme Drugog svetskog rata. Krinka Vidaković Petrov, direktorka Memorijalnog centra odbacila je navode da je na tom prostoru bilo stradanja, navodeći da su svedočenja neprecizna.

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu ocenio izjavom koja je na granici negiranja Holokausta.

Zatim je, na nedavno održanom okruglom stolu o kulturi sećanja u Memorijalnom centru Staro sajmište, Milan Koljanin rukovodilac Odeljenja za istraživačke poslove MC „Staro sajmište“ rekao da se „u javnosti pominjalo da se radi na neki način o negiranju Holokausta i tako dalje, što naravno nema osnove. Ovde se u svakom slučaju radi o Romima, ne o Jevrejima“.

Zabrinjavajući izjave

Iz organizacije Opre Roma su ove izjave ocenili kao „zabrinjavajuće“ jer  „umanjuju značaj romskog stradanja, ukazuju na sistemsku praksu subordinacije jednih žrtava genocida u odnosu na druge.“

Spomenik na sajmištu, rad vajara Miše Popovića

U pismu koje je potpisao Mensur Haliti, osnivač fondacije Romi za demokratiju, kažu da, „dok su Jevreji ubijani u gasnim kamionima, a Srbi masovno streljani, Romi su često ostajali neimenovani i neobeleženi, prolazeći kroz sistematske egzekucije i završavajući u masovnim grobnicama. Danas se ovaj nejednak tretman njihovog stradanja nastavlja, kao da njihove priče nisu dovoljno vredne da budu ispričane. Umesto univerzalnog priznanja patnje, Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja, gde se narativi jednih naroda pažljivo čuvaju, dok se drugi tiho potiskuju.

Mensur Haliti smatra da izjave Krinke Vidaković Petrov i Milana Koljanina „reflektuju institucionalnu pristrasnost i uspostavljaju hijerarhiju među žrtvama, gde su neka stradanja tretirana kao značajnija od drugih.“

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu „neprecizna“ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“

Diskreditacija romskih žrtava

Haliti pita „ako su jevrejska svedočanstva bila presudna za pravdu i sećanje, zašto bi se romska tretirala s manje poštovanja? Diskreditacija njihovih glasova bila bi osuđena kao revizionizam u bilo kom drugom kontekstu. Romi zaslužuju jednako priznanje jer su njihovi glasovi ključni za očuvanje istine i borbu protiv negiranja genocida.“

Kaže da „sećanje ne sme biti selektivno. Starim sajmištem ne sme dominirati hijerarhija među žrtvama. Umesto toga, potrebno je prepoznati zajednički bol i solidarnost. Romi ne smeju ostati fusnota istorije. Njihova priča mora biti ravnopravan deo kolektivnog narativa, jer samo jednak pristup sećanju može osigurati da se sva stradanja na Starom sajmištu nikada ne zaborave niti ponove.“

Prvi korak je izvinjenje

Haliti i predstavnici romske zajednice zahtevaju javnu odgovornost.

„Prvi i neizostavni korak ka obnovi poverenja u Memorijalnom centru Staro sajmište je javno izvinjenje romskom narodu“, traži se u pismu.

Kaže se da je to „ moralni i društveni imperativ koji osigurava da svi narodi budu jednako priznati u kolektivnom sećanju. Ovo izvinjenje mora biti praćeno jasnim koracima koji će osigurati da romska istorija zauzme ravnopravno mesto u istraživanjima, izložbama i obrazovnim programima Memorijalnog centra. Jednako učešće Roma ključno je za trajnu zaštitu od revizionizma i brisanja njihovih stradanja.“

„Pored izvinjenja, rukovodstvo Memorijalnog centra mora sprovesti reforme koje će osigurati da istraživanja i edukativni sadržaji ravnopravno obuhvataju sva stradanja, uključujući i romska. Ministarstvo kulture treba preispitati dosadašnje postupke centra i osigurati da se zakon o Memorijalnom centru primenjuje dosledno.“

Nacionalni dan sećanja

Predlaže se i „uvođenje Nacionalnog dana sećanja na romske žrtve genocida bio bi snažan simbol institucionalnog priznanja njihove patnje. Uz to, međunarodna podrška, kroz organizacije poput UNESCO-a i EU, mogla bi doprineti očuvanju Starog sajmišta kao evropskog modela sećanja“.

Mensur Haliti ističe da „Romi na Starom sajmištu ne traže privilegije – oni zahtevaju pravdu, priznanje i dostojanstvo. Njihova borba nije izdvojeno pitanje; to je univerzalni test moralne i političke zrelosti Srbije“.

„Staro sajmište, mesto gde su njihove sudbine bile isprepletene, simbolizuje univerzalni bol koji povezuje, a ne razdvaja. Ovo mesto ne sme postati simbol selektivnog sećanja. Umesto toga, ono mora predstavljati univerzalnu solidarnost – prostor gde svaka patnja dobija priznanje, a svaka priča nalazi svoje mesto u kolektivnom sećanju“, poručuje Mensur Haliti u ime Romske zajednice u Srbiji.

Na sajtu Memorijalnog centra Staro sajmište“ piše: „Romske žene i deca su u logoru na Sajmištu bili zatočeni u drugom paviljonu. Oni su u logor dovedeni gotovo bez ikakvih stvari, a uslovi njihovog zatočenja bili su još gori nego u jevrejskom delu logora. Od gladi, bolesti i torture u logoru je život izgubilo između 60 i 100 Roma. Od početka februara 1942. do početka aprila preživeli Romi su pušteni iz logora.“

Zaboravnost Gorana Vesića

Zvaničnici koji zaboravljaju da su u dva beogradska logora i dva prihvatilišta za vreme Drugog svetskog rata stradali i Romi, nisu retke.

Goran Vesić, u vreme dok je bio zamenik gradonačelnika Beograda, u maju 2021. najavio je da će prostor na kome se nalaze Topovske šupe Grad pretvoriti u javni,  i da će na njemu napraviti memorijalni centar.

„Kada krajem godine plan detaljne regulacije (PDR) bude završen i usvojen, i kada taj prostor dobije javnu namenu, Grad će zajedno sa Jevrejskom zajednicom raspisati konkurs za njegovo uređenje i izradu memorijala. Ovde nisu stradali samo Jevreji već i Srbi“, rekao je Vesić.

Kroz logor Topovske šuše prošlo je oko 1500 Roma, svi su streljani. Goran Vesić ih nije ni pomenuo.

Prošle su tri godine od tog njegovog obećanja, a Topovske šupe još uvek  nisu postale najavljeni memorijalni centar, niti se odnos zvaničnika prema Romima promenio.

Tagovi:

Opre Roma Romi Staro sajmište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Mediji

20.april 2026. B. B.

Novi direktor N1 još nije razgovarao sa zaposlenima

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija tražio je hitan sastanak zbog promena koje su izazvale značajnu zabrinutost među zaposlenima

Uticaj sukoba na cenu nafte

Akcize

20.april 2026. N. M.

Snižene akcize na gorivo državu mesečno koštaju preko 30 miliona evra

Početkom februara ove godine, Vlada je povećala akcize na gorivo, krajem marta one su ipak smanjene, a upravo zbog toga državna kasa lakša je za preko 30 miliona evra svakog meseca

Palata pravde

Pravosuđe

20.april 2026. B. B.

Sudije traže smenu rukovodstva Društva sudija Srbije

Više od 50 članova Društva sudija Srbije traži sazivanje vanredne skupštine Društva na kojoj bi se raspravljalo o poverenju rukovodstvu

Baština

19.april 2026. S. Ć.

U Istorijskom arhivu Beograda više nema prostora za arhivsku gradu

Istorijski arhiv Beograda više ne može da prima arhivsku građu iako ga na to obavezuje zakon, zato što nema prostora za čuvanje

Pravni fakultet

Spisak postoji

18.april 2026. N. R.

Zašto Pravni fakultet krije ko je stvarno tamo diplomirao?

Pravni fakultet u Beogradu naprasno je obrisao bazu diplomaca sa sajta. Lazar Čovs, novinar koji je sačuvao tu bazu, sada se suočava sa prijavama da tobože krši pravila o ličnim podacima

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure