img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rudarenje litijuma u Srbiji

Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“

18. oktobar 2024, 12:16 Srećko Matić (DW)
Litijumski dil: Vučić i Šolc Foto: Zoran Žestić / Tanjug
Litijumski dil: Vučić i Šolc
Copied

Da li bi zbog litijumskog dila Srbije i Nemačke naša zemlja podnela ekološku žrtvu zarad nemačkog privrednog buma? I da li bi Nemačka tako postala zavisna od Srbije? O tome govori nemačka ekonomistkinja Klaudija Kemfert koja se bavi energetikom i zaštitom životne sredine

Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji?

„Zapravo i jedno i drugo“, kaže za Dojče vele profesorka Klaudija Kemfert, ekonomistkinja koja se bavi najviše energetikom i zaštitom životne sredine.

Za Nemačku je, kaže ona, dobro da smanji zavisnost od Kine koja trenutno ima monopol na ceo proizvodni lanac litijuma.

„S druge strane, loše je za životnu sredinu u Srbiji, jer rudarenje litijuma dolazi s opasnostima po životnu sredinu. Ekološki aktivisti to s pravom ističu. Prethodno je na snazi bio moratorijum, to jest, povučena je dozvola (za rudarenje). A onda je ta odluka poništena. To jeste zabrinjavajuće“, ocenjuje Kemfert.

Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji, pitao je @CKemfert iz @DIW_Berlin naš reporter @srecko_matic. #litijum pic.twitter.com/UBULqTygCN

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 18, 2024

„Nemačka mora da vrši uticaj“

Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“

Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.

Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.

„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.

Dil Nemačke sa Srbijom problematičan je iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja @CKemfert iz @DIW_Berlin #litijum @srecko_matic 👇👇 pic.twitter.com/82mKBOxwo5

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 18, 2024

Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?

Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:

„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“

Šta je sa nemačkim zalihama litijuma?
Kada bi rudarenje trebalo da počne?
I zašto toliko traje u Nemačkoj?
To su pitanja za @CKemfert iz @DIW_Berlin#litijum @srecko_matic 👇👇 pic.twitter.com/qr2xsG2DXs

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 18, 2024

Naivni prema Vučiću?

Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.

„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Nemačka Rio Tinto Litijum Projekat Jadar Olaf Šolc Aleksandar Vučić Rudarenje litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

ANEM

04.april 2026. I.M.

Medijska udruženja: Koordinisano preuzimanje nezavisnih medija u Srbiji

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i drugi medijski savezi istakli su da smena direktora televizije N1 označava početak koordinisanog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji, što ozbiljno ugrožava slobodu novinarstva i pluralizam u zemlji

Bratina ministar informisanja

Ministar informisanja

04.april 2026. I.M.

Boris Bratina: Studenti nisu svesni da policija ima pravo da bije i ubije

Izjava ministra informisanja Borisa Bratine da policija „ima pravo da bije i ubije“ mlade izazvala je oštre reakcije – studenti poručuju: „Sram Vas bilo", a opozicija zahteva smenu i izvinjenje

Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure