Srbija i Hrvatska će u narednom periodu nastaviti da pojačanim snagama rade na rešavanju otvorenih pitanja i unapređenju odnosa, rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić u četvrtak u Zagrebu otvarajući Srpski kulturni centar. Deluje da bismo smeli da se nadamo boljim danima
Komentari na društvenim mrežama povodom vesti o otvaranju Srpskog kulturnog centra u Zagrebu su pozitivni, što je u izraženoj i neskrivenoj politici odbojnosti prema susedima, i porastu desničara i njihovih ambicija – lepo znati.
I političari, prisutni na otvaranju u četvrtak, bili su puni lepih reči i optimizma pa bi se smelo ponadati da je „ovo još jedan pokušaj da se iznova krene“, kao što je njihove izjave i atmosferu na jučerašnjoj svečanost prokomentarisao Milorad Pupovac predsednik srpskog narodnog veća (SNV) i poslanik u Saboru Hrvatske.
Ključna reč budućnost
Marko Đurić, ministar spoljnih poslova izjavio da će Srbija i Hrvatska u narednom periodu nastaviti da pojačanim snagama rade na rešavanju otvorenih pitanja i unapređenju odnosa.
„Za mene je, kada je reč o našim međudržavnim i međunacionalnim odnosima, uz svo uvažavanje prema prošlosti i teškim trenucima, ključna reč budućnost. Ja verujem da u toj budućnosti možemo da se baziramo na ključnim rečima kao što je poštovanje, koje treba da preraste u veće poverenje, koje, uveren sam, u budućnosti može da preraste u prijateljstvo. Znam da su ovo možda velike reči, ali posvećen sam, i bićemo posvećeni tome da radimo na rešavanju svih pitanja i unapređenju odnosa“, poručio je Đurić, prenelo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije“, rekao je Marko Đurić.
Takođe, naglasio je, da će uložiti dodatne napore da hrvatska zajednica u Srbiji bude svoja na svome.
Osim Marka Đurića, iz Srpske vlade otvaranju je prisustvovao i Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog te predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, i razni drugi predstavnici dve države i manjinskih zajednica. Ministar kulture Nikola Selaković nije bio na otvaranju, iako njegova koleginica iz Zagreba, ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek – jeste. Sa Hrvatske strane je bio i Milorad Pupovac, predstavnici gradske vlasti, kao i srpske zajednice u Hrvatskoj.
Mesta okupljanja
Eugen Jakovčić, portparol Srpskog narodnog vijeća, kaže za „Vreme“ da „Srpski centri pre svega služe za okupljanje ljudi, motivišu ih da se otvaraju ka većinskom stanovništvu, ali imaju i političku poruku o državnoj suradnji“.
Gospodin Jakovčić podseća da se u Preradovićevoj gde se nalazi Srpski kulturni centar već nekoliko godina unazad održavaju programi, kao i da je ceo projekat završen zahvaljujući vladama Zorana Milanovića pa zatim i Andreja Plenkovića. Dodaje da ih na to obavezuju i Zakon o manjinama, i EU.
Osim u Zagrebu, navodi gospodin Jakovčić, u Republici Hrvatskoj, „friško su otvoreni i srpski kulturni centri u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Udbini, Kninu, Belom Manastiru, u Osijeku i Glini. Veliki su i vrlo atraktivni, naročito onaj u Glini. I svi dobro rade“.
Iz istorije
Istražujući istoriju prostora u kome je sada Srpski kulturni centar, Nikola Bajto je za bilten Srpskog narodnog vijeća došao do interesantnih podataka. Njegov tekst prenosimo u celini.
„Veliki kompleks s djevojačkim internatom Zagrebačke dobrotvorne zadruge Srpkinja bio smješten preko puta Privrednikova sjedišta u Preradovićevoj ulici, na površini od 4600 četvornih metara.
Supruge Isidora Dobrovića i Vladimira Matijevića, Kristina Dobrović i Paulina Matijević, utemeljile su 1896. godine zagrebačku Srpkinju, po uzoru na istoimene ženske dobrotvorne zadruge iz Vojvodine, čiji su ciljevi bili moralno, prosvjetno i materijalno pomaganje srpskog ženskog pomlatka. Kasnije, unutar zadruge u Zagrebu, osnovan je u Preradovićevoj ulici 21 i 23 i Srpski djevojački internat.
U vrijeme NDH zadruga Srpkinja je ugašena a kompleks je prešao u državno vlasništvo.
Za vrijeme rata ustaške su vlasti na tim adresama namjeravale izgraditi gradsko plivalište sa sportskim hotelom prema prvonagrađenom rješenju kasnije čuvenoga socijalističkog arhitekta Drage Galića, ali projekt nije realiziran.
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta u prvim je poratnim godinama postalo glavni korisnik imovine srpskih nacionalnih institucija. Ono je preuzelo i cijeli kompleks Zagrebačke dobrotvorne zadruge Srpkinja u Preradovićevoj 21 i 23.
Tu je u prosincu 1945. otvorena Prosvjetina čitaonica, a uskoro je pokrenuta i štamparija.
Štamparija Prosvjete spaja se 1955. s knjižarama i tako se stvara Izdavačko poduzeće Prosvjeta, u vlasništvu Društva. Poduzeće je tiskalo velik broj knjiga u okviru niza biblioteka, jednim dijelom i na ćirilici, a vrlo dobrim poslovanjem financijski je pomagalo rad Društva.
Gubitak zgrade u Preradovićevoj 21, površine 1546 četvornih metara, vezan je za loš ugovor koji je Prosvjeta 1957. sklopila s izdavačkim poduzećem Borba, kojeg je na tom mjestu naslijedio izdavački zavod Informator, kada je došlo do uzurpacije nekretnina iako su cijelo vrijeme bile upisane na Prosvjetu.
Prosvjeta je objekte uspjela vratiti tek nakon dugotrajnog sudskog postupka protiv Zagrebačke tiskare i tvrtke Slovo, pravomoćnom presudom iz 2014.
Gubitak drugih objekata vezan je uz period hrvatskog proljeća, kada je uz Maticu hrvatsku stradala i Prosvjeta, koja je državnim rješenjem ugašena 1980., a objekti u Preradovićevoj 23 su prešli u vlasništvo državnih organizacija.
Prosvjeta je obnovljena početkom 1990-ih i počela se boriti za povrat uzurpirane i oduzete imovine.
Nakon što je Prosvjeta u lipnju 2015. ponovno podnijela formalni zahtjev za darovanje nekretnina površine 3066 četvornih metara u Preradovićevoj 23, Vlada je na sjednici od 10. rujna iste godine donijela o tome pozitivnu odluku, čime se nekadašnji kompleks zadruge Srpkinja u Zagrebu konačno vratio srpskoj zajednici.“
Prva faza
Otvaranje Srpskog kulturnog centra u Zagrebu bilo je ujedno i otvaranje izložbe „Barbarogenij nadrealizma“ povodom stogodišnjice Nadrealističkog manifesta Andre Bretona, a i tradicionalne manifestacije „Dani srpske kulture“ u organizaciji SKD Prosvjeta, koji su ove godine posvećeni velikom srpskom piscu Dušanu Kovačeviću.
U četvrtak je otvorena prva faza Srpskog kulturnog centra, a tek predstoji veliki posao izgradnje novih objekata. Kada sve to bude završeno Srbi u Zagrebu dobiće zaista reprezentativni prostor koji će omogućiti pozorišne predstave, izložbe i razne druge kulturne manifestacije.
Inače, na otvaranju je rečeno i da se u Zagrebu uskoro dovršava i Memorijal za porodicu Zec na Sljemenu, gde su mučki ubijeni članovi srpske porodice, među kojima i devojčica Aleksandra Zec.
Simboličnom petnaestominutnom tišinom građani širom Srbije su odali poštu poginulima na novosadskoj Železničkoj stanici 1. novembra. Blokade saobraćaja organizovane na nekoliko mesta u Beogradu, a kod Fakulteta dramskih umetnosti i RTS-a desile se tuče između besnih vozača sa jedne, i okupljenih građana sa druge strane
Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski ocenio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u gostovanju u Dnevniku RTS-a u četvrtak potpuno anulirao i porazio novinarku Bojanu Mlađenović, a time porazio i sam RTS
„Pitanje Generalštaba jedno je od največih primera kršenja zakona i korupcije. Ne postoji vetovatno ni u jednoj evropskoj zemlji da se zaključuje ugovor sa stranim investitorom i direktno navodi da ćete da prekršite zakon svoje zemlje", poručio lider Kreni-promeni Savo Manojlović
Aleksandar Dujanović od „slučajnog prolaznika“ u prilogu Studija B postao je državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine. Kojim putevima
Nakon hapšenja 12 osumnjičenih, koja su se dogodila u četvrtak 21. novembra, predstavnici vlasti i njihovi mediji počeli su svoju propagandu o tome kako je tužilaštvo „podleglo pritiscima sa ulice“. Dragan J. Vučićević se pita „Ko će da hrani decu Jelene Tanasković“
Kako se, na prvi znak da se otpor može organizovati drukčije nego mirnim šetnjicama, sad najednom vlast i njeni telali dosetiše da „batina ima dva kraja“?
Ministar kulture Nikola Selaković mora da bira između zakona i interesa investitora koji hoće da ruše Generalštab, a koji očigledno zastupa predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
