BiH
„Lažu nas 30 godina“: Sve veći broj mladih napušta zemlju, sve manje izlaze na izbore
Mladi u BiH sve više gube interesovanje za politiku, a razlog tome nije samo apatija, već duboko ukorenjeno nepoverenje u političke procese
Postoji jasna hijerarhija žrtava, pa je tako došlo do toga da građani Kragujevca i đaci koji su streljani 1941. godine više nisu potrebni, kazala je istoričarka Dubravka Stojanović istražujući promene u tumačenju prošlosti
U knjizi „Prošlost dolazi“, istoričarka Dubravka Stojanović zaokružila je izučavanje promena u tumačenju prošlosti u srpskim udžbenicima istorije od 1913. do 2021. godine. Jedan od primera koji ilustruju ovu temu je streljanje u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine, o kojem su generacije učile kao o najvećoj tragediji Drugog svetskog rata.
U ovom veku, kaže Dubravka Stojanović, udžbenici istorije ga predstavljaju drugačije.
„Streljanje u Kragujevcu je u prvim udžbenicima objavljenim posle političke promene 2000. bilo svedeno samo na jednu jedinu rečenicu! Od tada je prostor donekle povećan, ali i dalje sasvim nedovoljno za takvu tragediju“, rekla je Dubravka Stojanović ua Novu.rs.
„Za to ima više razloga. Mislim da je prvi u tome što danas nije popularno govoriti o tome da su nedićevci i ljotićevci učestovovali u hapšenju Kragujevčana, upravo zbog revizionizma“, kaže Stojanović, referišući na sveprisutnu tendenciju ka izjednačavanju četnika i partizana koja je nedavno kulminirala u predlogu Aleksandra Šapića da se izmesti Titov grob i postavi spomenik Draži Mihailoviću.“
Drugi razlog je, kazala je Dubravka Stojanović, „što postoji jasna hijerarhija žrtava. U vreme socijalizma na prvom mestu među žrtvama nalazili su se borci, partizani, zbog čega se nije govorilo o civilnim žrtvama. Zatim su, u udžbenicima iz devedesetih, na prvo mesto došle srpske žrtve u NDH, pa su zbog toga borci bili potisnuti. Kasnije su dodate i žrtve partizana iz 1944-1945. godine. Tako postavljene hijerarhije pokazuju da je selektivnost tu i kada su žrtve u pitanju, i da različiti režimi biraju one žrtve koje su im politički potrebne. Građani Kragujevca i đaci koji su streljani 1941. godine više nisu potrebni. I tu najbolje vidite surovost mahinacija sa istorijom, koje vas na kraju dovode do potpunog pomanjkanja empatije, rekla bih i same humanosti“, objasnila je Dubravka Stojanović.
Izvor: Nova.rs
Mladi u BiH sve više gube interesovanje za politiku, a razlog tome nije samo apatija, već duboko ukorenjeno nepoverenje u političke procese
Na internet stranici „Beograda na vodi" se navodi da je ova zgrada „jedinstvena prilika za život u novom kompleksu Savamale, sa savremenim dizajnom, u blizini parkova, obrazovnih institucija i kulturnih sadržaja"
Kolege su jednoglasno predložile profesora Darka Nadića za vršioca dužnosti dekana Fakulteta političkih nauka. To je možda način da se spreči haos koji bi izbio ako Slaviša Orlović preume funkciju
Nasilje u osnovnim i srednjim školama više, nažalost, nije novina. Tolerancija nasilja, kao i nedostatak svesti o tome šta sve podrazumeva nasilno ponašanje, glavni su razlog zašto mladi danas žmure na vršnjačko nasilje, kaže psihološkinja Ana Mirković
Za porodicu, a protiv woke kulture ustali su i predsednik Vučić i ministarka Đurđević-Stamenkovski. Pri tome, većina njihovih birača verovatno ne zna ni šta je to
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve