img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prosveta

Dekan Učiteljskog fakulteta: Srbija nije spremna za revoluciju u obrazovanju

03. jul 2024, 14:33 S.Z.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić.
Copied

Obrazovni sistem Srbije već godinama je u problemu zbog deficita nastavnika. Država se hvali otvaranjem radnih mesta u školama, ali nema ko da ih popuni. Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić kaže za „Vreme” da revolucija u obrazovanju stiže, te da se pod hitno moraju uvesti promene kako bi održali korak sa novim generacijama

Osnovne i srednje škole će u narednom periodu raspisati konkurse za 1312 radnih mesta, najavila je u sredu ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović.

Ona je istakla da je u poslednje četiri godine posao za stalno dobilo više od 22.600 zaposlenih u ustanovama obrazovanja.

Trenutno je u školama najveći deficit nastavnika matematike, fizike, hemije, informatike, nemačkog jezika.

Dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu prof. dr Danimir Mandić kaže za „Vreme” da je situacija u prosveti Srbije ipak, pomalo apsurdna, jer postoji interesovanje za rad u školama, ali nema dovoljno interesovanja za upis na fakultet, odnsosno za školovanje nastavnika.

U odnosu na prošlu godinu, ovog leta je nešto bolje stanje sa zainteresovanim studentima za upis na Učuteljski fakultet u Beogradu.

„Ove godine smo popunili negde oko 80 odsto kapaciteta. Nadamo se da ćemo do kraja upisa popuniti sve kapacitete. Nažalost, to nije merilo za Srbiju. Jer kada saberemo sve druge pedagoške fakultete, oni zajedno imaju manje kandidata nego ovaj jedan u Beogradu”, kaže Mandić.

Istovremeno, ni povećan broj studenata u Beogradu ne znači da je došlo do promena koje na bilo koji način ukazuju da je postignut željeni rezultat.

„Analizirajući prethodni period mi ćemo zaista imati deficit učitelja u školama, što je veliki problem. Posebno što u nekim školama direktori traže studente na master studijama ili apsolvente koji bi radili na zameni nastavnika, jer nema dovoljno kadrova u školama. Što je takođe apsurdna situacija”, kaže Manidć.

Sagovornik „Vremena” upozorava da je neopohodno sistemsko rešenje. Od popravljanja materijalnog statusa nastavnika, do podizanja njihovog rejtinga, kao i rasta uzajamnog poštovanja između roditelja, nastavnika i dece.

Kasnimo sa promenama

Dekan Mandić kaže da će u perspektivi morati da se menja način organizacije nastave, i vrednovanja znanja učenika.

„Moraćemo da uskladimo naše zahteve sa potrebama dece. Deca imaju značajno drugačija interesovanja, na drugačiji način dolaze do informacija.

„To znači da bismo morali da prilagodimo organizaciju nastave, način predavanja, toj deci. Kriva koja govori o razvoju ljudske inteligencije pokazuje da su deca sve inteligentnija, sposobnija i pametnija”, kaže Manidć.

Postavlja se pitanje, dodaje, kako mi ne možemo da podstaknemo njihovu unutrašnju i spoljašnju motivaciju.

„Ne možemo u deci da tržiimo problem, moramo ga tražiti u sistemu”, kaže Mandić.

Krajnje vreme za analizu stanja u prosveti

Izazovi sa kojima se suočava obrazovni sistem ne odnose se samo na Srbiju, već i na region, Evropu pa i veliki broj država u svetu.

„Posebno se treba osvrnuti na razvoj veštačke inteligencije koja daje dodatni impuls ka promenama koje će se dogoditi u bliskoj budućnosti u obrazovnom sistemu. Krajnje je vreme da se pozabavimo analizom stanja u prosveti u funkciji promena koje će biti u interesu razvoja i dece i obrazovanja uopšte”, kaže Mandić.

Podseća da nisu deca tu zbog nastavnika, već obratno.

„Sada se više ide ka tome kako da dete nauči da uči. Kako da razmišlja i kako da se kritički odnosi prema sadržajima. Posebno sa pojavom veštačke inteligencije i sa činjenicom da 80 odsto podataka dobijaju iz digitalnih izvora”, objašnjava.

Vaspitanje proterano iz škola

Sa druge strane, kaže, treba iskoristiti prednosti veštačke inteligencije da smanji potrebe predavačkog dela nastave, gde nastavnik saopštava gotova znanja, a ostaviti više vremena za interakcije sa učenicima. Za njihov interaktivan odnos i posebno zanačajan, vaspitni rad sa decom, to jest za razvoj vrednosnih stavova.

„Nažalost, poslednjih decenija je vaspitanje maltene proterano iz škole na račun obrazovanja. Nastavnik se sve manje bavi detetom, a sve više sadržajem i predmetom. Nove tehnologije uz dobru organizaciju nastave, mogu da nadomeste nastavnicima to vreme sa decom i da se vrati vaspitanje u škole”, kaže Manidć.

„Jer informacije se sada brzo razvijaju i sve ono što kroz čeiti godine naučimo decu, kroz četiri godine može da se promeni. Prema tome moraćemo doživotno da se usavršavamo”, kaže.

Mandić podseća i da ne smemo izgubiti korak sa decom. Pogotovo u periodu do dvanaeste godine kada se razvija osamdeset odsto karaternih osobina odraslog čoveka.

Godinama uljuljkani u isti sistem

Mandić ukazuje i na to da će morati da se prave značajane promene i u obrazovanju nastavnika i učitelja.

„To je zaista kompleksan problem. Veštačka inteligencija će nama manje promena doneti u medicini, inženjerstvu i ekonomiji nego u obrazovanju. U obrazovanju će nas sačekati revolucionarne promene, na koje verovatno nećemo biti spremni ukoliko pod hitno sami ne preduzmemo nešto”, kaže Manidć.

Trebalo bi, dodaje, da se osmisle modeli vrednovanja znanja koji nisu isti kao pre pedeset godina.

„Godinama smo uljuljkani u isti sistem obrazovanja i već mnogo kasnimmo sa poromenama.

Spremni ili ne, promene dolaze

Stručnjaci širom sveta se slažu da dolaze velike promene u načinu obrazovanja.

„Mi treba da vidimo imamo li nastavnike koji su dovoljno informisani o mogućnostima koje nude nove tehnologije, posebno veštačka inteligencija. Da li su osposobljeni za njihovo korišćenje i da li su svesni benefita koje tehnologije donose. Nažalost, u velikoj meri nisu”, kaže Mandić.

Naš sagovornik smatra da je tu ključna uloga pedagoških fakulteta, ministrastva prosvete i obrazovnih zavoda da se što pre krene u istraživanja i osposobljavanje.

„Jer deca se stalno razvijaju i sve su više upoznata sa novim tehnologijama i od nas očekuju isto”, kaže Mandić.

Trebalo bi raditi i na promeni odnosa roditelja i dece prema školi, dodaje, kako bi ponovo razvili prirodnu radoznalost pri polasku u školu, a ne da im se ona redukuje šablonskom nastavom.

Onda bi, kaže Mandić, i pozicija nastavnika bila bolja, pa bi se smanjili i nerazumevanje i konflikti između nastavnika i roditelja.

I zaključuje: „Roditelj i nastavnik moraju biti na istoj strani. Verujem da će država što pre preduzeti neke akcione planove”.

Tagovi:

Deficit nastavnika Nove tehnologije Obrazovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Uroš Blažić

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Tri godine od masakra u Malom Orašju i Duboni

Uroš Blažić naoružan automatskom puškom i pištoljem u Malom Orašju i Duboni ubio je devetoro mladih ljudi

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. Tijana Stanić / B. B.

Tri godine od amoka u „Ribnikaru“: Jedno tmurno jutro

Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila

Autobusi

Javni saobraćaj

03.maj 2026. B. B.

Vozila GSP-a „na meti“ bahatih vozača

Vozači GSP-a svakodnevno su izloženi riziku zbog bahatosti pojedinaca

Košutnjak

03.maj 2026. B. B.

Sajt za uvid u izradu Prostornog plana prekoputa Košutnjaka

Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. B. B.

Majka žrtve: Sunovrat srpskog društva počeo „Ribnikarom“, a ne padom nadstrešnice

„Za pad nadstrešnice je lakše upreti prstom i tražiti krivca u vlasti, a u slučaju 'Ribnikar' sve se svelo na patologiju jedne porodice“, smatra Ninela Radičević, majka jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure