img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Proces

Nestorović tuži Vladu zbog rodno osetljivog jezika

27. јун 2024, 17:50 Sanja Zrnić
Foto: FoNet/Milica Vučković
Copied

Poslaničkoj grupi doktora Nestorovića nije jasno po kojem osnovu je propisana upotreba rodno osetljivog jezika za neke institucije pa tuže Vladu. Do sada valjda nema ko se u Srbiji nije izjasnio o ovom pitanju, sada će možda i sud

Polemika u javnosti o rodno osetljivom jeziku, odnosno upotrebi naziva profesija i titula u ženskom rodu, ne jenjava ni nakon što su izmene Zakona o rodnoj ravnopravnosti stupile na snagu.

Poslanička grupa „Mi snaga Naroda“ Branimira Nestorvića u polemici je otišla korak dalje, tužili su Vladu Srbije kao autora i predlagača izmena zakona, piše Euronews.

Naime, „psihološkinja“, „pedagoškinja“, „filološkinja“, termini su koji se od 20. maja ove godine i zvanično moraju poštovati. Međutim, sada vode pokretanju jednog sudskog postupka.

U saopštenju koje su ovim povodom izdali iz Nestorovićeve poslaničke grupe navodi se da su oni „zbog problema nastalih u primeni rečnika, gramatike i pravopisa srpskog jezika i ‘osetljivog jezika’, za koji, kako navode, ne postoje rečnik, gramatika i pravopis“ tražili od Vlade Srbije da dostavi akte i da im se ukaže na osnov po kojem se „pod pretnjom kažnjavanja, uvode nejasni i nepoznati dženderski pojmovi“.

Kako se navodi, Vlada Srbije donela je rešenje kojim je odbacila takav zahtev, pa je poslanička grupa podnela tužbu protiv Vlade Srbije i od suda traži da da prinudi Vladu da ispuni zahteve poslaničke grupe.

Macura: Kome mogu da smetaju veća ženska prava

Ministarska bez portfelja Tatjana Macura rekla je za Euronews Srbija da je imala priliku da se upozna sa obrazloženjem koje je navedeno u tom zahtevu.

„Tu se između ostalog pominju neki pojmovi koji apsolutno nemaju nikakvo utemeljenje. Dakle, pominju se pojmovi kao što je ‘dženderizacija’, a to jednostavno ovaj zakon ne rešava“, navela je ona.

Kako kaže, smatra da postoje dosta ozbiljniji problemi i izazovi za Vladu Srbije i poslanike od ovog pitanja.

„Kome mogu da smetaju veća ženska ljudska prava i drugo je to da li nam ovo zaista najveći problem u Srbiji koji mi trenutno imamo pa sad moramo da dolazimo do rasprave na taj način što ćemo da pokrećemo tužbe jedni protiv drugih?“, pita Macura.

Sa druge strane, iz advokat Milenko Radić, koji se bavi tužbom podnetom od strane Nestorovićevog pokreta, kaže za Euronews da se nadaju da će sudski postupak naterati Vladu da pruži objašnjenja kada je u pitanju ovaj zakon.

„Ovo će rešiti odnos između srpskog jezika, rodno osetljivog jezika i da se ubrzano razjasni kakva je to razlika. Srbija je pod prinudom ili iz nekih drugih razloga prihvatila, a da nije dubinski razmišljala o tome. Ako se primenjuje zakon o rodno osetljivom jeziku ceo identitet našeg naroda se menja“, veruje Radić.

Protiv rodno senzitivnog jezika SPC i Ombudsman

Inače, polemika oko upotrebe rodno osetljivog jezika postoji još od maja 2021. godine kada je republički parlament usvojio zakon, koji predviđa da nakon što prođu tri godine od usvajanja, tačnije u maju ove godine, počne i obavezna primena rodno osetljivog jezika u obrazovanju, nauci i sredstvima javnog informisanja.

Takođe, na sajtu Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije nalazi se i „Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika“ i njemu se predlaže upotreba ženskih oblika za brojna zanimanja.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić nedavno je najavio da će pokrenuti postupak ocene ustavnosti odredbi Zakona o rodnoj ravnopravnosti koje se odnose na upotrebu rodno osetljivog jezika.

„Sporne“ odredbe su one koje propisuju da su institucije, škole i mediji dužni da koriste rodno osetljivi jezik u nazivima zanimanja i profesija tako što bi, recimo, Ana Brnabić ranije bila „premijerka“, a ne „premijer“, a danas „predsednica“, a ne „predsednik“ Skupštine.

Ranije se oglašavao i patrijrah Porfirije ocenjujući da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti „nasilna primena takozvane džender ideologije i politike“ i da takva praksa, sa obaveznošću primene, ne postoji ni u jednoj državi Evropske unije.

Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra rekla je ranije za „Vreme“ da je uloga Zaštitnika građana da štiti ljudska prava građana i građanki, te da se od te institucije da dovodi u pitanje ni Zakon o rodnoj ravnopravnosti ni rodno osetljiv jezik, posebno što je o tome bila i javna rasprava.

Pitanje jezika

Ignjatović je tada naznačila da nije u redu izlaziti u susret Crkvi i konzervativnim stručnjacima SANU kada je u pitanju jezik koji je već rodno osetljiv.

Patrijarh Porfirije je ranije rekao i da pitanje jezika definiše identitet naroda i da svaka nasilna i nepromišljena izmena jezika može da ima velike posledice kada je reč o samosvesti naroda.

Ignjatović je pak zaključila da srpski jezik već poznaje nazive zanimanja u muškom i ženskom rodu, te da stručnjaci za jezik samo treba da ponude ispravne varijante za ženske profesije tamo gde to do sada nije bilo uobičajeno.

Zašto je važno uvesti rodno osetljiv jezik?

Na temu zakona patrijarh je prošle godine razgovarao sa grupom srpskih lingvista i tada je navedeno da se samo u jednom delu radi o lingvističkom pitanju, a da je suština da se „zakonom nametne proces transformacije svesti pojedinca i društva u celini, posredstvom jezika“.

O tome zašto je važno uvesti rodno osetljiv jezik Tanja Ignjatović je rekla da je jezik simboličko sredstvo, instrument mišljenja, način na koji označujemo realnost, te omogućava vidljivost ženama u profesijama u kojima ranije nisu bile.

Tagovi:

Zakon Branimir Nestorović Tatjana Macura rodno osetljiv jezik Porfirije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Režim

27.јун 2026. Nedim Sejdinović

Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje

Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim

Mitinzi

27.јун 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta Srbija može da očekuje od vidovdanskih mitinga

Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti

Srpska napredna stranka

27.јун 2026. Bojan Bednar

Roboti, roštilj i toplotni udar: Miting SNS po vrelini

Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića

Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure