img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrtonosni hadžiluk

Zašto je preko 1.000 ljudi umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća u Meku

23. јун 2024, 10:28 DW
Foto: Pixabay
Ilustracija
Copied

Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa

Preko hiljadu života odnele su temperature od preko 50 stepeni tokom ovogodišnjeg hodočašća u Meku. Sagovornici DW kažu da je organizacija bila loša, a mnogi posetioci nesvesni opasnosti.

Društvene mreže su pune dramatičnih fotografija. Muslimani koji su ove godine krenuli na životno hodočašće u Meku u Saudijskoj Arabiji iscrpljeni pokraj puta. Naizgled beživotna tela.

Neki su već mrtvi. U belim odorama za hadžiluk, lica su im prekrivena maramama – očito su ostavljeni onde gde su kolabirali.

Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa.

Taj crni bilans verovatno nije konačan. U pitanju su podaci zvanično potvrđeni u deset zemalja iz kojih dolazi mnogo hodočasnika. Najviše smrti potvrdili su zvaničnici Egipta i Indonezije.

Izveštava se o porodicama nestalih koje očajnički traže svoje bližnje po bolnicama u regionu.

Nevolja je, piše britanski Gardijan, u tome što se među 1,8 miliona očekivanih hodočasnika ne broje desetine ili stotine hiljada onih koji se nisu zvanično prijavili za hadžiluk.

Ti ljudi, piše londonski list, nemaju pristupa klimatizovanim prostorima namenjenim rashlađivanju.

„Ljudi samo padaju na zemlju“

Mnogi među hodočasnicima su stariji ljudi koji žele da barem jednom u životu odu na hadžiluk koji se smatra jednim od pet stubova islama.

„Iskreno, hadžiluk je bio sramotan ove godine“, rekla je za DW jedna hodočasnica iz Egipta. „Teško je bilo, posebno tokom kamenovanja. Ljudi su samo padali na zemlju“.

Pod kamenovanjem ona misli na ritual bacanja kamenica na stubove koji predstavljaju đavola u gradu Mini, nedaleko od Meke.

„Nekoliko puta sam redarima rekla da je jedan čovek pao za zemlju“, priča ova žena. „Odstojanje za bacanje kamenja bilo je preveliko, a Sunce je bilo visoko, bilo je tako vrelo“.

Ko je kriv?

U muslimanskim zemljama vodi se besna debata o tome ko je kriv za pomor hodočasnika.

Saudijska Arabija je prethodnih godina pokušala da spreči dolazak prevelikog broja ljudi tako što je uvela kvote za sve zemlje, u odnosu na broj muslimana koji živi u njima.

Put obično organizuju turističke agencije povezane sa muslimanskim zajednicama ili džamijama. Registrovani hodočasnici bi trebalo da imaju smeštaj, hranu, vodu.

Neke porodice žrtava krive saudijske vlasti ili vlasti sopstvenih zemalja jer nisu organizovali dovoljno zaklona od ekstremne vrućine.

Drugi krive one koji su došli na hadžiluk bez zvanične registracije. Vlasti Saudijske Arabije tvrde da je pre početka hadža već bilo 170.000 neregistrovanih. Pokušavali su da privedu svakog od njih.

Jer, neregistrovani hodočasnici nemaju pristup klimatizovanim prostorima, vodi, hladovini…

Na vrh Arafata po svaku cenu

DW je pričao sa menadžerom jedne egipatske turističke agencije koji vodi ljude na hadžiluk i tamo je bio i ove sedmice. „Temperature su bile visoke, a ljudi neposlušni i nesvesni opasnosti“, kaže on.

„Svi su radili šta im je volja, a sve je bilo loše organizovano. Nije bilo dovoljno šatora za sve“, tvrdi ovaj čovek.

Ali, suprotstavlja se glasinama koje tvrde da su ljudi stradali i u stampedima. „Ljudi su bili srećni što stoje na planini Arafat“.

Na toj planini je Muhamed, smatra se, održao oproštajnu propoved pa mnogi hodočasnici žele da se popnu na vrh. „Ljudi je trebalo da odustanu od penjanja na vrh kad su videli koliko je vrelo“, kaže ovaj turistički menadžer, dodajući da se verski obred može obaviti i ako se ne stoji na vrhu Arafata.

On dodaje da Sadijska Arabija ima obaveze prema posetiocima, ali da su mnogi hodočasnici neupućeni i nesvesni situacije. „Recimo, ne može saudijska država da im stavi zaštitu od sunca na vrh Arafata“.

Dok se raspravlja o krivcima, kod jedne stvari nema dileme – hadžiluk će iz godine u godinu biti sve vreliji i opasniji.

Tagovi:

Meka Hadžiluk Hodočasnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure