img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Generalna skupština UN-a

Generalna skupština UN: Usvojena Rezolucija o Srebrenici, Vučić ogrnut zastavom Srbije

23. maj 2024, 18:30 M.P. /S.Z./RTS
Foto: Printscreen
Vučić: Niko na svetu mi nece uzeti moju zastavu.
Copied

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano. Na sednici Generalne skupštine UN u Njujorku predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je da će usvajanje rezolucije otvoriti Pandorinu kutiju, a nakon glasanja ogrnuo se zastavom Srbije

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano.

Rezolucijom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebernici. Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva dela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Predsednik Aleksandar Vučić pre glasanja na sednici Generalne skupštine u Njujorku rekao je da rezolucija o Srebrenici neće doneti pomirenje u regionu. Tokom glasanja je u rukama čvrsto držao zastavu Srbije, da bi se nakon što je rezolucija usvojena ogrnuo njome uprkos opomeni obezbeđenja.

Individualni karakter zločina

Predstavnik Crne Gore, koja je glasala za, rekao je nakon glasanja da rezolucija nepogrešivo osuđuje zločin i poziva članice da spreče buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje i da se spreči veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida i da ti koji su odgovorni za genocid budu odgovorni za to.

Naglasio je predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spreči zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.

Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.

Rezolucija može biti pogrešno protumačena

Grčki ambasador pri UN, Evangelos Sekeris ocenio je da rezolucija o Srebrenici može da bude pogrešno protumačena i da podrije napore usmerene ka regionalnoj saradnji za jedinstvenu evropsku budućnost.

„Tajming ove rezolucije takođe izaziva zabrinutost, jer se našla na dnevom redu tek posle odluke Evropskog saveta da se otvore pregovori sa Bosnom i Hercegovinom, što ugrožava taj pozitivni momentum u okviru same Evropske unije“, ocenio je grčki diplomata.

Sekeris je rekao i da je, u kontekstu ozbiljnih izazova koji prete miru i stabilnosti Zapadnog Balkana, potrebna inicijativa koja promoviše deeskalaciju i jedinstvo i koja utire put ka zajedničkoj budućnosti za ceo region.

Grčka je bila uzdržana prilikom glasanja o ovoj rezoluciji.

Duboke podele

Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebezja rekao je da rezultat glasanja u Generalnoj skupštini UN pokazuje duboke podele u međunarodnoj zajednici, ocenjujući da se radi o „Pirovoj pobedi predlagača“.

Veći broj članica nije podržao ovaj dokument nego što je podržalo, rekao je ruski diplomata, navodeći da je ovom rezolucijom „sav teret zločina stavljen na leđa srpskog naroda, dok se drugi narodi ni ne pominju“.

Odbaciti dvostruke standarde

Predstavnik Indonezije poručio je nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici da svet mora odbaciti dvostruke standarde i ocenio da se pred očima planete odvija genocid u Gazi u kojem je izgubljeno više od 35.000 života uglavnom žena i dece.

Kako je rekao, Indonezija je glasala za nacrt rezolucije.

Predstavnik Irana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici trebalo da „ujedini ceo svet kako bi došlo do globalnog odbacivanja zločina“.

Dodao je da glas te zemlje za rezoluciju znači podršku i saosećanje sa žrtvama iz 1995. godine, kao i podršku nekolicini Iranaca koji su takođe stradali 1995. godine, „u pokušaju da pomognu ljudima“.

Vučić: Teško je govoriti posle Nemačke

„Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici. Teško je govoriti posle Nemačke“, rekao Vučić i pozvao da glasaju protiv jer kako je rekao ovoi je visokopolitizovana rezolucija.

Postavio je pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već doneli rezoluciju 2015. godine. 

Takođe je pitao i da li ova rezolucija donosi pomirenje. Upitao je stalnog predstavnika Nemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju.Predsednik je upitao zašto se ova rezolucija baš sada donosi.

„Nadam se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015 biti osuđeni uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu. Platili smo najveću cenu u Drugom svetskom ratu“, rekao je Vučić.

Kina protiv rezolucije

Pre glasanja kineski ambasador pri UN, Fu Cong rekao je da će njegova država glasati protiv rezolucije, jer ovaj dokument nije u skladu sa osnovnim načelima UN, te izaziva podele u BiH i regionu.

Protiv se izjasnila i Nikaragva. Kuba je odbacila tekst rezolucije o Srebrenici. Azerbejdžan se izjasnio da neće glasati, kao i Venecuela, a Namibija, Angola i Ujedinjeni Arapski Emirati  da će biti uzdržani.

Kako RTS saznaje, kosponzorstvo rezoluciji u Srebrenici o kojoj se danas raspravlja i glasa u Generalnoj skupštini UN povukli su Vanuatu, Antigva i Barbuda i Malavi.

Minutom ćutanja za poginulog iranskog predsednika Ebrahima Raisija počelo je zasedanje Generalne Skupštine UN na kojoj se raspravlja o rezoluciji o Srebrenici.

Sednica je počela izlaganjem predstavnice Nemačke u UN Antje Lendersen koja je obrazložila tekst rezolucije o Srebrenici.

Lažne optužbe na tekst rezolucije

Predstavnica Nemačke u UN Antje Lendertse predstavila je nacrt rezolucije o Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici.

„Naša inicijateva treba da oda poštu nastradalima i pruži podršku preživalima. Označavanje 11. jula kao Međunarodnog dana sećanja na Srebrenicu treba da omogući godišnje obeležavanja dana u UN, i sadrži jezik protiv poricanja genocida. Lažne optužbe o tekstu ove rezolucije su širene, ona nije usmerena ni protiv koga, posebno ne Srbije, cenjenog članice organizacije, već isključivo protiv počinicoa genocida. U nacrt rezolucije su uneta i dva amandmana, Crna Gora je tražila da se podvuče da je odgovornost individualna i da ne može da se odnosi ni na jednu etničku grupu. Sve etničke zajednice tokom rata u BiH su stradale i želimo da sve žrtve budu prepoznate. Pozivam sve članice da podrže ovu rezoluciju i glasaju ako bude stavljena na glasanje“, rekla je predstavnica Nemačke u UN.

Tagovi:

Generalna skupština Ujedinjenih nacija Srebrenica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Mrdićevi zakon

04.maj 2026. B. B.

Packe iz Brisela: Da li Mrdićevi zakoni idu u istoriju?

Nema zvanične odluke EU o zamrzavanju, obustavi ili ukidanju sredstava Srbiji, tvrdi šef Operativnog tima za pristupanje EU Danijel Apostolović. I kaže da će vlasti izmeniti Mrdićeve zakone

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Aleksandar Vučić

Kampanja

02.maj 2026. N.R.

Vučić o izborima i brčkanju, Đokiću i Bodirogi

Predsednik Aleksandar Vučić od silnih problema u svetu, kaže, još ne stiže da misli o izborima. Ali stiže da telefonira Informeru i pikira glavne mete

Ratko Mladić

Hag

02.maj 2026. N.R.

Ratko Mladić doživeo još jedan moždani udar?

Mladićev sin tvrdi da je osuđeni ratni zločinac ponovo prebačen u bolnicu zbog novog moždanog udara. Odluka o puštanju u Srbiju još nije doneta

Miloš Vučević daje izjavu za medije

Režimska posla

02.maj 2026. N.R.

Vučević osuđuje „blokaderski“ teror u Magliću

Neko je navodno zapalio automobil predsedniku opštinskog odbora SNS u Bačkom Petrovcu. Miloš Vučević odmah zna da su to „blokaderi“ i da bi ubijali, samo da mogu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure