img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dan borbe protiv homofobije

„Sports Free“: Poziv fudbalerima da u petak progovore o svojoj homoseksualnosti

16. мај 2024, 11:40 Andreas Šten-Cimons (DW)
Dan borbe protiv homofobije 17. maj Foto: Unsplash/Daniel James
Dan borbe protiv homofobije 17. maj
Copied

Na Dan borbe protiv homofobije brojni profesionalni fudbaleri navodno će otvoreno da progovore o svojoj homoseksualnosti. Kritičari se plaše da inicijativa Markusa Urbana „Sports Free“ neće imati dugotrajan efekat, te da će samo na kratko da osvetli problem, a da zapravo ništa neće da promeni u vezi s raširenom homofobijom. Nemački fudbalski savez (DFB) nije uključen u inicijativu

U petak 17. maja, na Dan borbe protiv homofobije, brojni profesionalni fudbaleri navodno će otvoreno da progovore o svojoj homoseksualnosti. Iza toga stoji inicijativa Markusa Urbana „Sports Free“, piše Dojče vele.

Šta je to „Sports Free“?

Reč je o inicijativi koja se zalaže za vidljivost i prihvatanje kvir-sportista u profesionalnom sportu. Pokretač inicijative je „Diversero“, globalna zajednica za različitost i protiv zlostavljanja. Voditelj i jedan od inicijatora kampanje „_Sports Free“_ je Markus Urban.

Ko je Markus Urban?

Urban je 2007. bio prvi bivši fudbaler u Nemačkoj koji je javno otkrio da je homoseksualac. U to vreme je, međutim, već odavno završio aktivnu karijeru.

Urban, rođen 1971. u tadašnjoj Demokratskoj Republici Nemačkoj (DDR) i bio je jedan od najtalentovanijih mladih fudbalera u svojoj zemlji. Igrao je kao vezni igrač za FC Rot-Vajs iz Erfurta u pokrajini Tiringiji, u prvoj ligi za mlade timove DDR-a, kao i za nekoliko juniorskih reprezentacija DDR-a.

Početkom 1990-ih zamalo je postao profesionalac, ali je odlučio da ne nastaviti karijeru profesionalnog fudbalera, jer je pritisak skrivanja homoseksualnosti za njega bio preveliki.

Šta se namerava?

Za 17. maj 2024, Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije (IDAHOBIT), inicijativa pruža platformu na kojoj profesionalni sportisti mogu javno da priznaju svoju homoseksualnost odnosno „queerness“.

„Organizujemo grupni coming-out i tražimo od društva da razmisli o vrednostima inkluzije“, navodi se na veb-stranici. Datum je najavljen još u novembru 2023.

„Gradimo neku vrstu zida digitalne galerije“, objasnio je Urban u nedavnom intervjuu za magazin „Štern“. „Tamo igrači, treneri, sudije ili drugi ljudi iz profesionalnog fudnalskog okruženja mogu da podele svoje priče.“

Nakon toga, 17. svakog narednog meseca slaviće se širom sveta „_Sports Free Day“_, kako bi se podigla svest o izazovima s kojima se kvir-sportisti suočavaju. Ali, posebna pažnja će 17. maja biti posvećena profesionalnim fudbalerima koji su homoseksualci.

„To je mala revolucija“, rekao je Urban za DW u aprilu. Kaže da očekuje „lančanu reakciju“. „To će biti veoma važno za mnogu decu, mlade i odrasle širom sveta. Za njih će nakon toga postojati novi uzori.“

Čega se plaše gej-fudbaleri?

Homofobija je još uvek raširena u muškom fudbalu. Navijači često skandiraju protiv homoseksualaca, a i igrači isto tako često na terenu imaju pogrdne komentare, poput: „Kakvo je to bilo pedersko dodavanje?“ Ili: „Igraš kao gej!“

Markus Urban i njegove kolege kažu da se mnogi homoseksualni igrači više plaše reakcija na terenu i u svlačionici, nego reakcija navijača na tribinama.

Osim toga, mnogi igrači su uvereni da bi „nakon autovanja pali u nemilost u svetu sporta“, objašnjava Urban. Zbog toga se, kaže, kriju, vode dvostruki život, ponekad imaju za javnost lažne devojke, a s drugim muškarcima sastaju se samo u tajnosti.

Koji su se fudbalski profesionalci već autovali?

Uz Urbana, u Nemačkoj je to bio najistaknutiji bivši reprezentativac Tomas Hiclšperger. Ali, on je o svojoj homoseksualnosti otvoreno progovorio tek 2014. godine, nakon što je završio svoju aktivnu karijeru. Do sada se nijedan aktivni profesionalni fudbaler u Nemačkoj nije „autovao“.

U svakom slučaju, veoma malo aktivnih profesionalaca u svetu javno je priznalo svoju homoseksualnost. Prvi je bio Englez Džastin Fashanu 1990. Bio je to tragičan slučaj. Fashanu se suočio s mržnjom i odbacivanjem. Oduzeo je sebi život 1998. nakon što ga je 17-godišnjak optužio za silovanje.

Nakon što se Fashanu „autovao“, dugo je trebalo da američki nogometaš Kolin Martin objavi da je homoseksualac. To se dogodilo 2018. godine. Usledili su Australijanac Džoš Kavalo (oktobar 2021), Englez Džejk Danijels (maj 2022.) i Čeh Jakub Jankto (februar 2023). I u drugim zemljama postoje neki aktivni igrači u poluprofesionalnom, višem amaterskom rangu koji su se „autovali“.

Šta kritičari kažu o planiranom grupnom „autovanju“?

Kritičari se plaše da Urbanova inicijativa neće imati dugotrajan efekat, da će samo na kratko da osvetli problem, a da zapravo ništa neće da promeni u vezi s raširenom homofobijom. „To je samo skretanje pažnje, jer ljudima pruža osećaj da se problem rešava i da se nešto menja, iako se to u stvarnosti ne događa“, požalio se australijski istraživač obrazaca ponašanja Erik Denikon u intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk (DLF). On se godinama bavi istraživanjem homofobije u sportu.

Ima i kritika iz Nemačkog fudbalskog saveza (DFB), koji nije uključen u inicijativu. „Nažalost, ono što mi nedostaje u vezi s tom kampanjom jeste širi savez koji podržava čitavu tu stvar“, kaže Kristijan Rudolf koji je u DFB zadužen za rodnu i seksualnu raznolikost.

Od 36 profesionalnih klubova prve i druge Bundeslige, do sada se inicijativi „Sports Free“ pridružilo samo osam klubova: Štutgart, Hanover, Osnabrik, Frajburg, Borusia Dortmund, Hofenhajm, Union Berlin i Zankt Pauli.

Šta očekivati 17. maja?

To je teško predvideti. Ipak, kako se približavao taj datum, tako je skepsa postajal sve veće i pitanje da li će se željeno grupno „autovanje“ istaknutih fudbalskih profesionalaca zaista i dogoditi. Inicijator Markus Urban također je nedavno smanjio očekivanja i malo se povukao.

„Aktivni profesionalni fudbaleri još uvek su uzdržani“, rekao je on u intervjuu za „Štern“ i takođe priznao da nije imao direktnih kontakata s gej-fudbalerima koji su profesionalci, pa čak ni putem SMS-a ili kratkih poruka. „Postoji povezanost, ali se odvija u tajnosti“, kaže Urban i ukazuje da mora „mukotrpno“ da komunicira preko trećih strana. „Igrači su izuzetno oprezni. Niko se ne usuđuje da izađe u javnost“, kaže Urban i dodaje da je potreban krajnji oprez.

Ovog petka će se, dakle, videti da li je kampanja samo izazvala veliku pažnju medija ili će zaista da ima dugotrajan efekat i da poboljša položaj homoseksualnih fudnalskih profesionalaca.

Tagovi:

Dan borbe protiv homofobije Fudbal fudbaleri homoseksualci gej sportisti LGBT
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Duško Vujošević

Zdravlje

27.мај 2025. K. S.

Zašto Duško Vujošević ide u Belorusiju po bubreg?

Posle dugogodišnjeg problema s bubrezima, legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, otputovao je u Minsk, glavni grad Belorusije, gde će dobiti novi bubreg

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure