img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjene nacije

Nova sednica SB UN o BiH: Dizanje tenzije zbog rezolucije o Srebrenici

03. мај 2024, 13:40 M.J./Deutsche Welle
Foto: AP/Kemal Softić
Copied

Savet Bezbednosti Ujedinjenih nacija zakazao je za 15. maj sednicu o Bosni i Hercegovini. Nije objavljeno šta će biti konkretno tema, niti ko će se tim povodom obratiti. Tokom maja očekuje se usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čije je finalni nacrt dostavljen generalnom sekreteru Ujedinjenih nacija in svim stalnim msijama

U Savetu bezbednosti UN-a je utorak, 30. aprila, održana vanredna sednica o Bosni i Hercegovini na zahtev Rusije. Moskva je kao povod za raspravu navela „narušavanje sigurnosne situacije i rizike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Rasprave u UN-a održavaju se u trenutku dok Srbija i političari entiteta Republika Srpska (RS), uz saveznika Rusiju, lobiraju protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, koja bi se trebala naći na dnevnom redu tokom maja.

Pored ostalog, predlaže se da Generalna skupština „11. jul proglasi Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obežavati svake godine“, piše Radio Slobodna Evropa.

UN, navodi se u tekstu predloga, „osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici“.

„Tenzije podstiču srpski političari”

Novinar nemačkog lista „Zidojče cajtung“ Tobijas Cik citirao je u svom tekstu ministra spoljnih poslova Ivicu Dačića koji je sredinom aprila rekao da „nema ništa protiv osude ratnih zločina u Bosni i drugde“, ali je istakao da je „protiv toga da se srpski narod opisuje kao genocidan u rezoluciji koju uskoro treba da usvoji Generalna skupština Ujedinjenih nacija“.

Autor, međutim, naglašava da se „u nacrtu rezolucije ne pominje nikakav ’genocidan’ narod, ne pominju se ni Srbi kao etnička grupa, ni Srbija kao država, a ni Republika Srpska“, prenosi Deutsche Welle.

To, „ne sprečava političare u Srbiji i Republici Srpskoj da raspiruju emocije i šire horor-scenarije“, piše nemački novinar i pominje nastup Milorada Dodika u Banjaluci na protestu protiv planirane rezolucije UN, koji je tada izjavio da je „’operacija’ vojske u Srebrenici u julu 1995. godine bila ’greška’ koja je rezultirala ’velikim zločinom’, ali ne genocidom“. Dodaje se i da je Dodik izrazio saučešće porodicama žrtava, a zatim zapretio otcepljenjem: „Nećemo da živimo sa vama koji kažete da je srpski narod genocidan.“

So na ranu ožalošćenih

„Takve izjave su ’so na rane ožalošćenih’“, prenosi „Zidojče cajtung“ izjavu Munire Subašić iz udruženja „Majke Srebrenice“, koja ističe i da je planirana rezolucija UN „važna“, kako bi „srpska, bošnjačka i hrvatska deca naučila istinu i kako bi ta deca sutrašnjicu gradila na istini“.

Autor piše i da bi on „rado pitao one političare koji napadaju rezoluciju zašto na sve gledaju potpuno drugačije od Udruženja ‘Majke Srebrenice’“.

„Željku Cvijanović, na primer, koja je prošle nedelje otkazala sastanak s nekoliko nemačkih novinara, a iz njene kancelarije su rekli da će tog dana na prečac otputovati u Jasenovac: spomen obeležje na mestu gde je tokom Drugog svetskog rata hrvatski ustaški režim, u savezu s nemačkim nacistima, uspostavio koncentracioni logor u kojem su, između ostalih, ubijene na desetine hiljada Srba“.

Cvijanović je, piše nemački novinar, pred Savetom bezbednosti UN naglasila da je, prema ustavu, Predsedništvo BiH isključivo odgovorno za spoljnu politiku. „A ambasador njene zemlje u UN je sam, bez odobrenja Predsedništva, napisao nacrt rezolucije o genocidu i založio se za njeno usvajanje. Time on predstavlja ’volju samo jedne etničke grupe u Bosni i Hercegovini’ i to je ’protivpravan čin’“, rekla je Cvijanović i dodala da će opozvati ambasadora i osigurati da svi koji su učestvovali u pisanju rezolucije UN budu „procesuirani“.

List takođe primećuje da je predsedavajuća Predsedništvu BiH „iznela svoj protest u Njujorku putem video-linka – jer ne može da putuje u SAD s obzirom na to da joj je vlada u Vašingtonu uvela sankcije u julu 2023“.

Intervencija međunarodne zajednice?

List iz Minhena prenosi i da je Ćamil Duraković, potpredsednik Republike Srpske, koji je i sam preživeo genocid u Srebrenici, izjavio da je „istinski zabrinut“ zbog trenutne klime u zemlji.

„On uočava paralele s ratnim 1990-im, kada je raspoloženje u dotičnim grupama stanovništva u početku bilo prilično mirno. Ali, tada je Slobodan Milošević, dominantni srpski političar u Jugoslaviji koja se raspadala, ’stvorio klimu u kojoj je sve to postalo moguće’. Ako se politička retorika nastavi kao tada, kaže Duraković, ’onda će međunarodna zajednica uskoro morati da interveniše’.“

„Zidojče cajtung“ napominje da slično to vide i Majke Srebrenice. „NATO bi trebalo da stacionira trupe na granici sa Srbijom“, traže one u pismu upućenom zapadnim vladama. „U međuvremenu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je na ’pansrpski’ skup za pravoslavni Uskrs predstojećeg vikenda. Cilj je da se reafirmiše ’jedinstvo’ Srbije, Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve“, ocenjuje nemački novinar.

Na kraju članka navodi se i da su „Ujedinjene nacije za nedelju dana odložile glasanje o rezoluciji o genocidu u Njujorku, prvobitno zakazano za ovaj četvrtak, jer još uvek postoji potreba za diskusijom među državama-članicama.“

Zločin ili genocid?

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici označio kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.300 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaćim sudovima na oko 700 godina zatvora.

Na doživotni zatvor su za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine počinjene na području BiH osuđeni, pored ostalih, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić te ratni predsednik tog entiteta Radovan Karadžić.

Usprkos presudama međunarodnih sudova, i Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nazivajući to „zločinom“.

Tagovi:

BiH Rezolucija o Srebrenici Savet bezbednosti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

05.јун 2025. B. B.

Protest zbog osam uhapšenih studenata koji su napali Miloša Pavlovića

„Nas borce za demokratiju prozivaju fašističkim banditima“, poručili su studenti

Zvučni top

05.јун 2025. B. B.

UN: Srbija da pruži zvaničan odgovor u vezi sa zvučnim topom

Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koristi policija i organi reda, a da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog naoružanja

Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure