img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Kakao postaje luksuz, cena drastično skočila

28. mart 2024, 14:32 DW
Foto: Unsplash
Copied

Čokolada bi lako mogla da postane ozbiljan luksuz jerje kakao poslednjih meseci drastično poskupeo. Pritom oni koji uzgajaju kakaovac, biljku od koje se dobija kakao, od toga nemaju gotovo nikakvu korist

Svetska cena kakaovca godinama se vrtela negde oko 2.500 dolara. Prošle jeseni je, međutim, počela da raste. Ali to nije bilo ništa u poređenju s ovom godinom: početkom januara je već bila na oko 4.000 dolara, a sada uoči Uskrsa (28.3.) je 10.367,12 dolara za tonu kakaovca, piše Dojče Vele.

Najvažniji razlog je El Ninjo – ali i činjenica da je uzgoj kakaovca relativno radno intenzivan proces, tako da ogroman deo kakaovca na svetsko tržište dolazi iz samo dve države zapadne Afrike. Pritom je tamo urod i više nego slab.

„Trenutno se procenjuje kako je rod u Obali Slonovače i Gani manji za trećinu, a s obzirom na to da samo iz te dve države dolazi nekih 60 odsto kakaovca, na svetskom tržištu je došlo do ozbiljne nestašice“, objašnjava Fridel Hic-Adams iz instituta Zidvind u nemačkom Bonu.

S obzirom na to da tolika količina kakaovca dolazi s tako ograničene teritorije, ispada da je klimatski poremećaj pod uticajem El Ninja bio koban. „U mnogim delovima Gane prošle godine najpre uopšte nije bilo kiše, a onda se nebo otvorilo i bilo je toliko padavina da su stabla kakaovca dugo stajala u vodi, a po plodovima su se proširile buđ i biljne bolesti. To je bilo katastrofalno“, kaže Hic-Adams.

Krivicu za to delom snosi i krčenje prašume, ali još je veći problem to što su uzgajivači po pravilu toliko siromašni da nemaju mogućnosti ni za kakve hemijske preparate protiv bolesti biljaka, niti za investiciju kojom bi meliorisali zemljište.

Cena tek za buduću berbu

Uz cenu koja je odjednom postala četiri puta veća, neki možda misle da će i uzgajivači imati koristi i novac za investicije. Daleko od toga. U tim zemljama Afrike troši se minimalna količina uzgojenog kakaovca i praktično sve odlazi u izvoz – pre svega u Evropsku uniju koja je najveći potrošač ili u SAD koje su na drugom mestu. Čokolada u našim prodavnicama jeste poskupela, ali od jednog evra koji mi plaćamo, 80 centi odlazi fabrici ili ostaje prodavcu, a samo oko sedam centi stiže proizvođaču kakaovca.

Isto tako, cene na robnim berzama po pravilu ne znače da ćete robu dobiti istog dana: i cena kakaovca se računa za budući urod, to je tzv. Futures. Još gore za uzgajivače je to što je i u Obali Slonovače i u Gani ogroman deo, oko 80 odsto, organizovan kroz centralni otkup i to po unapred dogovorenim cenama. „Tragično je to što poljoprivrednici u Obali Slonovače i Gani gotovo uopšte nemaju koristi od tih cena, jer su svoj kakaovac prodali pre nego što je cena počela da raste“, kaže Hic-Adams. Nemački stručnjak za kakaovac procenjuje da ga je većina prodala za nekih 1.800 dolara po toni, a sada su u velikom problemu, jer nemaju dovoljno kakaovca da prodaju.

Skupo, skuplje…

Za to vreme, cene na robnim berzama za isporuke kakaovca predviđene do kraja 2025. još uvek su dvostruko veće nego što su bile pre godinu dana, tako da će i uzgajivači imati barem nekakve koristi od toga. Ali, većih promena u ponudi neće moći da bude u dogledno vreme: stablu kakaovca potrebno je više godina dok ne počne da daje plodove.

Na cenu kakaovca bi svakako mogla da utiče i veća potrošnja u zemljama gde to nije bila tradicija: „Da, u Kini i Indiji jeste povećana potrošnja čokolade, ali čak i te dve zemlje zajedno uvoze upola manje kakaovca od jedne Nemačke“, kaže Hic-Adams. „Već petnaest godina slušam kako će Kinezi uskoro a jedu mnogo više čokolade, ali to se još nije dogodilo.“

To znači da nema straha za uskršnjeg zeku i druge čokoladne poslastice – ali jeste izvesno da će čokolada da poskupi. I poskupljenje pred Božić se objašnjavalo porastom cene sirovina, ali onda su proizvođači imali zalihe po starim cenama i to još nije bilo ništa u poređenju s današnjom cenom kakaovca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Budžet Srbije

05.avgust 2026. Anja Mihić

Na šta je Srbija za pola godine uvećala javni dug za skoro dve milijarde evra

Javni dug Srbije raste li raste, a država najavljuje nove „poklone” za građane - milijarde dinara predizborne jednokratne pomoći

Vučić i Mali

Budžet Srbije

05.avgust 2026. M. L. J.

Prekrajanje budžeta: Na šta je od početka 2026. trošen državni novac

Kako je Vlada Srbije od početka godine menjala prioritete po pitanju projekata koji se finansiraju iz budžeta

Staklenac

Prva linija beogradskog metroa

04.avgust 2026. I.M.

Rušenje Staklenca: Šta se sklanja sa puta izgradnji prve linije beogradskog metroa

Uklanjanje Tržnog centra "Trg Republike", poznatijeg kao Staklenac, ulazi u završnu fazu. Gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković izjavio je da je pri kraju isplata vlasnika lokala, nakon čega će početi rasklapanje objekta zbog priprema za izgradnju prve linije metroa

Rafinerija nafte u Pančevu

Energetika

03.avgust 2026. M. L. J.

Zaustavljanje Rafinerije Pančevo: Kad su pogoni stajali i koliko je to koštalo

Rafinerija Pančevo bi mogla da prestane sa radom zbog rekordno niskog vodostaja Dunava. Do sada je zaustavljena samo dva puta - tokom bombardovanja Srbije 1999. i zbog američkih sankcija NIS-u krajem 2025. Samo jedan mesec nerada Rafinerije, koštao je NIS milijarde dinara

Poljoprivreda

03.avgust 2026. M. L. J.

Ostale rupe umesto korena: Kako suša utiče na žetvu

Visoke temperature u Vojvodini prže kukuruz i soju, a na pojedinim njivama repa je potpuno izgorela i ostale su samo rupe gde je bio koren. Samo se suncokret drži, kažu poljoprivrednici

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure