
Građevinarstvo
Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
„Branimir Nestorović je u istom dahu nazvao proevropsku opoziciju ciganima i položio zakletvu da će verno Ustavu braniti ljudska i manjinska prava. Ovo savršeno ilustruje postavljene društvene norme prema Romima“, kaže za "Vreme" Stevica Nikolić iz organizacije Opre Roma
Ni jedna institucija, a ni bilo ko iz vlasti, nije reagovao ili makar komentarisao događaj koji se desio u subotu kada je policija upala u romsko naselje na Paliluli u Beogradu. Do sad se Romskoj zajednici nije izvinio ni Branimir Nestorović, narodni poslanik koji je na konstitutivnoj sednici kolege iz opozicije nazvao „Ciganima“, a njihovo ponašanje „ciganijom“.
Organizacija Opre Roma Srbija je reagovala, ali joj niko nije odgovorio.
Stevica Nikolić, osnivač ove organizacije, kaže za „Vreme“ da „iako je zvaničan stav države da su Romi važan deo društva, što ističe i sam predsednik, to se ne reflektuje u institucijama i merama prevencije i reakcijama na ovakve slučajeve. Juče smo svedočili zabrinjavajućem videu u kojem policija, naizgled, koristi prekomernu silu pred decom. Zamislite traumu i uticaj na decu nakon takvih prizora. Pozivamo institucije da reaguju i utvrde da li je došlo do prekomerne upotrebe sile pri privođenju.“
Zatim, navodi Stevica Nikolić, „novoizabrani poslanik je proevropsku opoziciju nazvao ‘Ciganima’, a njihovo ponašanje opisao kao ‘ciganiju’. U istom dahu je položio i zakletvu u kojoj se obavezao da će verno Ustavu braniti ljudska i manjinska prava, slobode građana i po najboljem umeću služiti građanima Srbije, istini i pravdi. Ovo savršeno ilustruje apsurd i postavljene društvene norme prema Romima“, kaže Stevica Nikolić.
Uvrede sa svih strana
Podseća da je pre toga „Aleksandar Šapić, tada u svojstvu gradonačelnika Beograda, generalizovao romsku zajednicu, predstavljajući je kao opasnost po okolinu i kriminalce.“
„Tokom prethodnih izbornih ciklusa uvrede su dolazile sa svih strana, u velikoj meri i od proevropske opozicije. Ova situacija nije samo pitanje jedne partije, kako je pokušavaju predstaviti oni koji žele eksploatisati temu zarad trenutnih poena, već je deo šire političke kulture. Svestan sam činjenice da je romska zajednica često laka meta za skupljanje jeftinih političkih poena. To ne bi bio slučaj da društvene norme nisu postavljene tako da niko ne snosi odgovornost za slična ponašanja.“
Smatra da je ovakav odnos institucija i nedavno nasilje nad Romima „samo posledica normi koje su postavili političari i mediji tokom poslednjih 20 i više godina. Norme u kojima je prihvatljivo tretirati Rome kao podređenu vrstu, i prema kojima se može postupati kako ko želi, bez straha od posledica.“
„Opšte je prihvaćeno da nas mediji prikazuju kroz stereotipnu sliku, a da se pojedinci iz romske zajednice koji su uspešni, predstavljaju kao senzacija i dokaz da se uspeh postiže obrazovanjem. Istovremeno, totalno se ignorišu sistemski problemi sa kojima se najmarginalizovanija grupa u Srbiji suočava. Ignoriše se situacija u kojoj deca od najranije dobi trpe verbalno i fizičko nasilje u školama zbog svoje boje kože i siromašnijeg statusa. Neretko se koriste rasistički udžbenici koji Rome prikazuju kao prevarante, lopove i slično.“
Totalna marginalizacija
Nikolić kaže da su i to razlozi zbog kojih se „mnoga romska deca i njihovi roditelji odluče za odustajanje od škole, zarad psihičke zaštite. Ignoriše se totalna marginalizacija i isključenost sa tržišta rada, iz javnog i društvenog života.“
Navodi da se „Romima uvek kaže – potrebno je samo da se obrazujete i možete uspeti. Svi mi znamo da je obrazovanje važno, svi mi znamo koliko su se naši roditelji odricali i šta su sve pretrpeli ubeđeni u ideju i narativ da ćemo zasigurno živeti bolje ako se potrudimo da više ličimo na druge“.
„I danas svi verujemo u obrazovanje, ali očigledno to nije dovoljno. Danas postoji više od hiljadu visokoobrazovanih Roma i Romkinja u Srbiji i to samo od kada Romski Obrazovni Fond stipendira studente. Ali pitanje je da li rade, žive bolje i da li ih više poštuju? Pa – ne.“
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe
Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve