img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iskustva u regionu

Primer Severne Makedonije: Kako je ukinuto nameštanje izbora

12. фебруар 2024, 06:56 Žarka Radoja
Foto: Tanjug
Sumnja u biračke spiskove u Srbiji
Copied

Kao sada u Srbiji, godine 2013. na lokalnim izborima u Makedoniji su otkrivene „migracije birača“. Nakon nekoliko godina tenzija, protesta i opozicionog bojkota parlamenta, pod pokroviteljstvom i pritiskom EU i SAD u Pržinu su održani pregovori na kojima je 2015. godine postignut istoimeni sporazum. Neke stavke tog sporazuma mogle bi da se primene i u Srbiji

Nakon što je Evropski parlament usvojio neobavezujuću rezoluciju kojom, između ostalog, zahteva međunarodnu istragu o neregularnostima na decembarskim izborima u Srbiji, razgovarali smo sa novinarom iz Skoplja Vaskom Maglešovim.

Pokušali smo da dođemo do odgovora kako je Severna Makedonija uz pomoć međunarodne zajednice uspela da izađe iz političke krize i poboljša uslove za vanredne izbore.

Migracije birača kao povod

Kao sada u Srbiji, godine 2013. na lokalnim izborima u Makedoniji su otkrivene „migracije birača“. Tako je samo jednom stanu bilo je prijavljeno više desetina birača iz Male Prespe u Albaniji, koji su autobusima bili dovezeni u Skoplje da glasaju, a potom automobiliman premeštani po gradu.

“Posmatrači i mediji su javili da je samo u skopskoj opštini Centar bilo na stotine birača iz ovog regiona Albanije koji imaju makedonske lične karte. Kasnije smo saznali da su za lokalne izbore u Skoplju izdavane lične karte i ljudima iz drugih makedonskih gradova”, priča Maglešov.

Prisluškivani razgovori, takozvane „bombe“, koje je počela da objavljuje opozicija, pokazali su da je sistem bio dobro razrađen i da su u njega bili uključeni najviši državni funkcioneri, te oni odgovorni za biračke spiskove i izdavanje ličnih karata.

Pržinski sporazum

Nakon nekoliko godina tenzija, protesta i opozicionog bojkota parlamenta, pod pokroviteljstvom Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država u Pržinski su održani pregovori na kojima je postignut istoimeni sporazum 2015. godine.

“Tim političkim dogovorom je bilo predviđeno da se 100 dana pre održavanja izbora formira tehnička vlada u kojoj će biti i predstavnici vlasti i opozicione stranke. Na taj način se cela tadašnja vlada povukla”, kaže za “Vreme” Maglešov i naglašava da je model mešovitog učešća vlasti i opozicije u organizovanju izbora tipičan za zemlje u kojima građani nemaju poverenja u sprovođenje izbora.

Dodaje da su ministar unutrašnjih poslova i ministar socijalne politike bili iz redova opozicije.

Najvećim strankama je, prema rečima Maglešova, data mogućnost da imaju svoje predstavnike i aktivno učestvuju u organizovanju izbora tako da nijedna stranka nema sumnje u kredibilitet izbornog procesa.

Osnovano je novo Specijalno javno tužilaštvo koje je trebalo da ispita skandal sa prisluškivanim telefonskim razgovorima, a na predlog opozicije je imenovan glavni urednik javnog servisa, Makedonske radio-televizije.

Za praćenje izbora u Agenciji za medije (AVMU) osnovano je ad hok telo za izveštavanje koje je imalo pet čalnova – dva iz opozicije, dva iz vlasti i jednog nezavisnog člana, pojašnjava Maglešov.

“Od 2016. godine izborni zakon je menjan još desetak puta kako bi se rešila i zatvorila druga otvorena pitanja”, kaže sagovornik “Vremena” i dodaje da je ključni problem ranije bio taj što nije bilo popisa stanovništva. Međutim, prema popisu iz 2021. ispalo je da zemlja koja ima 1, 8 miliona stanovnika ima isti toliki broj birača.

Od izbora u 2021. godine u Severnoj Makedoniji uz ličnu kartu se za verifikaciju birača koristi i elektronski sistem za otiske prstiju.

“Generalno, makedonski politički sistem favorizuje velike političke stranke. Oni dobijaju više vremena za izbornu kampanju na televiziji i to treba da se promeni. Nažalost, izborni model je i dalje isti, ali sve više se priča o uvođenje takozvane otvorene liste, odnosno neposrednog izbora predloženih kandidata. To bi omogućilo manje povezivanje izabranih poslanika sa političkim strankama, i umesto toga, snažnije povezivanje sa građanima”, kaže Maglešov.

Šta Srbija može da nauči?

Na pitanje da li je nešto iz iskustva Severne Makedonije primenjivo na situaciju u Srbiji, Maglešov odgovara da postoje odredbe koje bi to mogle da se primene.

“Na primer, prečišćavanje biračkog spiska unakrsnom proverom podataka iz više institucija. Kod nas je bilo uključeno nekoliko institucija, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje, Agencija za katastar, Uprava za vođenje matičnih knjiga… Najvažnije je da se obezbedi čist birački spisak uz jak domaći i međunarodni monitoring, kako bi svi imali poverenja u izborni proces”, zaključuje sagovornik „Vremena“.

Specijalno tužilaštvo optužilo je dvadesetak ljudi iz prethodnog režima za izbornu prevaru, a među njima su i bivši premijer Nikola Gruevski, koji je u bekstvu, i njegovi najbliži saradnici, ministar unutrašnjih poslova i ministar saobraćaja.

Neki su priznali krivicu i pravosnažno su osuđeni, dok je za druge sudski postupak u toku.

Tagovi:

Nameštanje izbora Pržinski sporazum Srbija Severna Makedonija Birački spisak
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure