img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Akušersko nasilje

Poverenica: Imamo lošu komunikaciju sa ženama u porodilištima

06. februar 2024, 14:04 M.S./RTS
Foto: Marija Janković
Copied

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković kaže da mora da postoji kontinuirana edukacija lekara, da postoje jasne procedure i protokoli. “Ne treba pratnja da vas štiti od sistema, već da vam bude podrška”, poručuje Janković

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je za RTS da priprema preporuku i inicijativu koja se odnosi na problem nesavesnog postupanja u porodilištima, ali i inicijativu koja se odnosi na Zakon o hitnoj pomoći.

Navela je da je loša komunikacija sa ženom u porodilištu zbog koje žena oseća da joj se krše ljudska prava, a pogotovo se to događa sa manjinskim grupama.

“Romkinje su suočene sa apsolutno neprihvatljivim govorom“, rekla je poverenica.

Ističe da postoje sistemi kazni i protokoli, ali da je potrebna kontinuirana edukacija i evaluacija mera.

“Potrebno je da imamo jasne procedure i protokole, od radnika na prijemu pa do lekara. U redu je da nemaju isto ushićenje kao mi i naša porodica, ali niko nema pravo da nam vređa ljudsko dostojanstvo, a do toga dolazi kada niste dovoljno edukovani u tom pogledu i ta edukacija ne mora da optereti inače već opterećene lekare. To može biti kroz jačanje timova, u toku radnog vremena“, kaže poverenica.

Reč je i o preporukama koje se odnose na jačanje kapaciteta, i prostorne i ljudske u ginekološko-akušerskim klinikama.

„Ministarstvu zdravlja je stigla inicijativa vidimo i najavu da postoji spremnost da se prihvati, da se ženama omogući pratnja, podrška člana porodice, onoga koga žena izabere ukoliko želi. To se ne sme pretvoriti u nekakvu kontrolu, da ćete se na taj način osigurati, da ćete ‘dobro proći’, već je to samo podrška. Ne treba pratnja da vas štiti od sistema, već da vam bude podrška“, istakla je Brankica Janković.

Akušersko nasilje je sistemski problem

Sredinom januara Marica Mihajlović, porodilja iz Sremske Mitrovice bila je žrtva akušerskog nasilja zbog čega je izgubila dete na porođaju. Dan nakon toga “Ženska solidarnost” je organizovala protest u znak podrške, ali i sa konkretnim zahtevima koje su uputile nadležnim institucijama.

I zaštitnik građana Zoran Pašalić je pozvao sve žene koje su se tokom poslednjih šest meseci suočile sa neadekvatnim lekarskim pristupom tokom porođaja da se obrate toj instituciji, kako bi se stvorili uslovi za utvrđivanje odgovornosti za svako nesavesno postupanja prema porodiljama u ginekološko-akušerskim zdravstvenim ustanovama.

U Srbiji se od ovog slučaja sve češće čuju ispovesti žena koje su preživele nasilje.

Žene su osnažene da ne trpe nasilje, da se polako oslobađaju straha i počinju o tome da govore, rekla je ranije za „Vreme“ pravnica Jelena Stanković, jedna od autorki izveštaja o akušerskom nasilju iz 2022. godine.

Zaključak izveštaja „Tretman žena u ginekološko-akušerskim ustanovama” je, između ostalog, da je akušersko nasilje postalo ozbiljan sistemski i gorući problem države Srbije.

Nesavesno lečenje i u privatnim klinikama

Međutim, da problem nije samo u državnim ustanovama govori i ispovest Beograđanke Tine Plemić koja je otišla u septembru 2020. na kontrolu nakon carskog reza u privatnu kliniku “011 Medical Team”.

Kako je ispričala za “Vreme”, nju je primio doktor Boris Vraneš, jer je njen postupajući lekar bio na godišnjem odmoru: “Kada sam došla, dr Vraneš je uočio manji koagulum u materici, te mi zakazao kontrolu za 23. septembar. Na toj kontroli rekao mi je da momentalno treba da se uradi intervencija vakuum uterusa kako bi odstranio izuzetno mali koagulum od 16 mm, predstavljajući to kao trivijalni zahvat, ali nužan.”

Tina Plemić dalje govori da je “intervencija bila užasno bolna. Od bola su mi se prsti na rukama ukočili, vrisnula sam, na šta mi je dr Boris Vraneš rekao da sam svilena, a potom i mom suprugu da sam razmažena. Kasnije sam saznala da je taj trenutak izuzetnog bola verovatno momenat kada mi je pukla materica”.

U prostorijama klinike krvarila je četiri sata, dok je pored nje bio suprug. Kada je shvatila da je vrag odneo šalu i da ipak nije reč o običnom “čišćenju materice”, glavna sestra im je savetovala da odu u GAK Višegradska: “Kasnije smo saznali da u ustanovi nisu postojali uslovi za adekvatnu reanimaciju u takvom stanju, kao što su nadoknada krvi, faktora koagulacije, laboratorijske dijagnostike, monitoringa, operativnog lečenja… Nisu organizovali sanitetsko vozilo kako nalaže lekarski protokol u takvim situacijama, već su me pustili sa suprugom privatnim automobilom sa braunilom u ruci, dok sam obilno krvarila.”

Kako je “Vreme” ranije pisalo žene u Srbiji su već 50 godina žrtve akušerskog nasilja u porodilištima. Do danas se nije mnogo toga menjalo, osim tržišta, pa u privatnoj bolnici porodilja plaća nekoliko hiljada evra da niko ne viče na nju. A ni to nije garancija.

Tagovi:

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković Akušersko nasilje Porodilišta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Mural stradalima u Duboni (Foto: Tanjug/Veran Matić)

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Otac žrtava masakra u Duboni: I dalje preovlađuje stav „nije moje dete“

„Nismo se pomakli sa te tačke, ostali smo u 3. i 4. maju. Ništa novo se nije desilo, niko nije preduzeo konkretne korake“, kaže Saša Panić koji je u masakru Duboni izgubio ćerku i sina

Uroš Blažić

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Treća godišnjica masakra u Malom Orašju i Duboni

Uroš Blažić naoružan automatskom puškom i pištoljem u Malom Orašju i Duboni ubio je devetoro mladih ljudi

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. Tijana Stanić / B. B.

Tri godine od amoka u „Ribnikaru“: Jedno tmurno jutro

Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila

Autobusi

Javni saobraćaj

03.maj 2026. B. B.

Vozila GSP-a „na meti“ bahatih vozača

Vozači GSP-a svakodnevno su izloženi riziku zbog bahatosti pojedinaca

Košutnjak

03.maj 2026. B. B.

Sajt za uvid u izradu Prostornog plana prekoputa Košutnjaka

Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure