img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sporazum postjugoslovenskih republika

„Jugoslovenski paviljon“ se vraća u Aušvic

26. januar 2024, 14:58 Ž. R. (Beta, Balkan insight)
fotografije: ap photo
Copied

Izložba u Aušvicu će najzad opet biti postavljena, a glavno je pitanje ko će šta dati i kako će se urediti, komentariše pisac i prevodilac Ivan Ivanji vest o potpisanom sporazumu u Parizu

Predstavnici bivših jugoslovenskih republika su u četvrtak, 25. januara u sedištu UNESCO-a u Parizu potpisali „istorijski“ Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u muzeju nekadašnjeg logora u Aušvicu, kao mestu sećanja na žrtve najozloglašenijeg koncetracionog logora nacističke Nemačke.

Sporazum su potpisali predstavnici Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Severne Makedonije i Slovenije, uz koordinaciju UNESCO-a.

Time je posle 15 godina napravljen prvi korak ka postavljanju nove izložbe.

Sramota svih držva nastalih iz SFRJ

Sa potpisom predstavnika svih postjugoslovenskih republika, izložba u Aušvicu će najzad opet biti postavljena, a glavno je pitanje ko će šta dati i kako će se urediti, komentariše za „Vreme“ pisac i prevodilac Ivan Ivanji vest o potpisanom sporazumu u Parizu o povratku „Jugoslovenskog paviljona“ u Aušvic u Poljskoj.

U Aušvicu su zatvorenici bili odvojeni prema nacionalnostima, tako da su tamo postojali „Jugosloveni“, a nije rečeno iz kog su dela Jugoslavije, podseća Ivanji.

„Od 2008. godine do danas, na veliku sramotu svih država nastalih raspadom SFRJ, one nisu bile zastupljene. Ako je neko od posetilaca hteo da ostavi neki cvet, nije imao gde. Ispada za nekog površnog gledaoca iz neke sedme zemlje, da Jugoslavena nije bilo u Aušvicu, da niko naš nije bio tamo, što smatram sramotom za svih šest država“, kaže Ivanji, koji je u Aušvicu proveo deset dana, nakon čega je deportovan u drugi nacistički logor Buhenvald, u Nemačkoj.

Podseća da je izložba u paviljonu bila postavljena 1963. godine i da ju je uredio tadašnji Savez boraca Jugoslavije, a da je ukinuta pošto se novonastale države nisu mogle sporazumeti.

Šta se sve nalazilo u staroj postavci?

Kada je paviljon ukinut, izložbeni predmeti su poslani na čuvanje Muzeju Jugoslavije u Beogradu.

Prema pisanju Balkan Insight-a, na izložbi su uglavnom bile izložene slike jugoslovenskih partizana, grafički prikazi mučenja i patnje logoraša iz jugoslovenskog logora, fotokopije nemačkih dokumenata koje govore o ogromnim jugoslovenskim žrtvama u ratu, uključujući i naredbe za masovne odmazde protiv partizanskog otpora.

Tu su bili i umetnički radovi, među kojima i skulptura Vide Jocić, koja je i sama preživela Aušvic.

„Sa izložbe je potpuno izostalo – u skladu sa globalnim sećanjem na Drugi svetski rat u to vreme – posebno sećanje na jugoslovenske Jevreje i Rome ubijene u logoru zbog nacionalnog, a ne antifašističkog identiteta“, piše Jelena Subotić u tekstu povodom 75 godina oslobođenja Aušvica.

O novoj izložbi

Umetničku viziju nove izložbe uradili su Daniel Libeskind i Henri Lustiger Taler iz Libeskind Studija, uz podršku Herman fondacije, navelo je u saopštenju Minsitarstvo kulture Srbije.

Sporazum predviđa zajedničko finansiranje renoviranja i konzervacije prvog sprata Bloka 17 i zajedničkih prostorija i struktura koje nekadašnje jugoslovenske republike dele sa Austrijom, kao i zajedničko finansiranje troškova implementacije zajedničke stalne postavke na mestu sećanja na žrtve sa teritorije bivše Jugoslavije u koncentracionom logoru i logoru za istrebljenje Aušvic-Birkenau.

“Pozdravljam ovaj sporazum, ali sada sledi glavni posao”, kaže Ivanji.

O muzeju u Aušvicu

Državni muzej Aušvic-Birkenau otvoren je u junu 1947. godine, na prostoru bivšeg logora smrti u Osvjenćimu u Poljskoj.

Godine 1960. zemlje čiji su građani bili deportovani u logor dobili su odvojene paviljone za postavljanje „nacionalnih izložbi“.

Jugoslovenska nacionalna izložba otvorena je 1963. na inicijativu Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije.

U Aušvicu je u periodu od 1941. do 1945 godine stradalo oko 1,1 milion ljudi, pretežno Jevreja.

Dan oslobođenja logora, 27. januar, UN su proglasile Međunarodnim danom sećanja na žrtve holokausta.

Tokom holokausta, koji predstavlja sistematsko uništenje jevrejskog naroda tokom Drugog svetskog rata, ubijeno je oko šest miliona ljudi.

Tagovi:

Aušvic Holokaust Ivan Ivanji Jugoslovenski paviljon Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Nagrada

13.decembar 2025. S. Ć.

Predrag Voštinić: Dobro je što nas se Narodno pozorište odreklo

Nagrada „Vitez poziva“ prvi put dodeljena van Narodnog pozorišta. Dobro je što je tako, rekao je Predrag Voštinić jedan od nagrađenih

Novogodišnje ukrašavanje

13.decembar 2025. S Ć.

Svetleći voz u Novom Sadu, jelka preko Sremčeve česme, šta sledi

Niš je postavio novogodišnju jelku preko spomen-česme Stevanu Sremcu , što je pandan Novom Sadu koji je centar ukrasio svetlećim vozom

Estrada i kriminal

13.decembar 2025. N. M.

Napad Lukasa na Cecu: Estradno razbacivanje zločinima i zločincima

Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Njiva

Pritisak na poljoprivrednike

13.decembar 2025. Katarina Stevanović

Maltretiranje zemljoradnika: Ukidanje subvencija na političkoj osnovi

Represija nad poljoprivrednicima se nastavlja. One koji se bune, sada posećuju inspektori i dele rešenja o pasivizaciji domaćinstva. O sve većoj represiji svedoče dvojica sagovornika „Vremena”

Opština Bujanovac

Položaj nacionalnih manjina

13.decembar 2025. Milica Srejić

Albanci na jugu Srbije: Brisanje sa adresa stanovanja, nepriznavanje diploma i govor mržnje

Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi suočavaju se i dalje sa pasivizacijom adresa i kršenjem osnovnih ljudskih prava. Kakav je njihov položaj? I kakv im je odnos prema državi Srbiji?

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure