img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat Rusije i Ukrajine

Sada se i Belgorod budi i leže u strahu

10. јануар 2024, 12:09 DW
Foto: Russia Emergency Situations Ministry telegram channel via AP
Copied

U ruskom Belgorodu, blizu ukrajinske granice, svakodnevno padaju bombe. Najjači raketni napad do sada dogodio se krajem decembra kada je poginulo 25 ljudi, a ranjeno više od 100. Stanovnici, opisujuću raspoloženje u Belgorodu, kažu da je "grad utonuo u žalosnu tišinu"

Ruske vlasti evakuisale su prvih 300 stanovnika Belgoroda u susedne gradove nakon što je grad ponovo bio izložen granatiranju iz Ukrajine. Belgorod sa oko 350.000 stanovnika na rusko-ukrajinskoj granici meta je ukrajinskih napada skoro svakog dana već oko dve nedelje. To je odgovor na pojačane ruske napade u Ukrajini, prenosi DW.

Najjači raketni napad do sada na centar grada Belgoroda dogodio se 30. decembra 2023. Poginulo je 25 ljudi, među kojima i četvoro dece. Više od 100 drugih ljudi je ranjeno. Moskva naglašava da u centru Belgoroda nije bilo vojnih objekata i da se radilo o ciljanom napadu na civilnu infrastrukturu.

Ukrajinska vojska je, s druge strane, nezvanično izjavila, a prema pisanju medija, da je napad bio usmeren na ruske vojne objekte, ali da su geleri pali u centar Belgoroda zbog „fatalne greške“ u radu ruskog sistema protivvazdušne odbrane.

Stanovništvo je bilo iznenađeno

Dan ranije, 29. decembra, deset regiona Ukrajine bilo je izloženo širokom raketnom napadu Rusije. Prema podacima ukrajinskih vlasti, više od 40 ljudi je poginulo, a najmanje 150 ranjeno. Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ukrajinski gradovi gotovo svakodnevno su pod vatrom ruske artiljerije, projektila i dronova.

Granatiranje Belgoroda od strane ukrajinske vojske bilo je potpuno iznenađenje za mnoge ljude u gradu, kaže za Dojče vele 24-godišnja Kristina (ime je promenjeno, jer bi žena želela da ostane anonimna, prim.red). Njen stan je u centru grada, ali njena kuća je bila pošteđena 30. decembra – za razliku od susedne kuće koja je pogođena mnogim gelerima.

Od tada se na njen rodni grad iz Ukrajine skoro svakodnevno puca, žali se Kristina. Granate i geleri padali su u raznim delovima grada, a i u njenom stanu čule su se eksplozije. U takvim trenucima krije se u kupatilu s majkom i mlađom sestrom. Porodica je takođe nekoliko puta odlazila u podrum. „Ali, nisam htela više tamo da idem. Bolje je odmah umreti, nego ležati pod ruševinama kuće“, kaže.

Kristina dodaje da ionako nema vremena za odlazak u podrum, jer se sirene oglašavaju tek nakon što počne bombardovanje. Grad ima problema i sa skloništima. Građani su na društvenim mrežama objavljivali fotografije nekih objekata koji su ostali zatvoreni i nakon granatiranja 30. decembra. Lokalne vlasti su, međutim, pre godinu dana saopštile da su pripremile 1.700 skloništa za hitne slučajeve.

„Tužna tišina“

„Grad je utonuo u žalosnu tišinu“, kaže Kristina, opisujući raspoloženje u Belgorodu. „Na ulicama nema gužve. Tri najveća tržna centra više ne rade. Manje je javnog prevoza nego ranije. Svi događaji su otkazani.“ S druge strane, kursevi prve pomoći dobro su posećeni.

Dvadesetogodišnji student Roman Jefimov kao dobrovoljac pomaže žrtvama ukrajinskog granatiranja. Roman sortira i isporučuje pomoć. Za DW kaže da se retko usuđuje da izađe na ulicu. Ipak, neće napustiti Belgorod, jer „nema kuda“. I Kristinina porodica ostaje u gradu, jer moraju da čuvaju njenu staru baku: „Ona više nigde ne ide. Ne možemo da je ostavimo ovde samu.“

Većina građana Belgoroda je zimske praznike provela kod kuće. Neki su razmišljali da napuste zemlju. Međutim, karte za voz za Moskvu brzo su rasprodate već prvih dana januara. Manja naselja u okolini grada smatraju se bezbednim mestima za bekstvo. „Ali, koliko će još da traje bombardovanje“, pita se u razgovoru za DW jedan od stanovnika grada.

Na društvenim mrežama se raspravlja o razlozima ukrajinskog granatiranja grada. U grupi pod nazivom „U Belgorodu“ na najvećoj ruskoj društvenoj mreži ВКонтакте, sličnoj Fejsbuku, neki korisnici pozivaju na prekid takozvane specijalne vojne operacije, kako se rat zvanično naziva u Rusiji. Drugi, međutim, kritikuju Kremlj što nije proglasio nacionalnu žalost nakon napada 30. decembra.

Zahtevi za odmazdom

Međutim, sve češći su pozivi na „odmazdu“, „zauzimanje Harkova“ i granatiranje ukrajinskih gradova. „Na Kijev!“ – piše jedna korisnica u četu. „Ovo je ono što je Belgorod sada dobio kao odgovor na granatiranje šest ukrajinskih gradova 29. decembra“, protivreči joj druga.

Kristina iz Belgoroda kaže da joj je jedan poznanik poslao sliku sa fronta. Vidi se kako ruska vojska na granate ispisuje: „Za Viktoriju Potrjazajevu“. To je majka dvoje male dece poginule u granatiranju Belgoroda.

Kristina uočava gorčinu na obe strane, i među Rusima i među Ukrajincima: „Imala sam zaista dobre, liberalno nastrojene prijatelje. Ali, čak i među njima ima onih koji na kraju kažu: bombardujte ih da ne bi oni pucali na nas“. To je „veoma bolno i gorko“, priznaje mlada žena.

Tagovi:

raketni napad belgorod Rusija Ukrajina Moskva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure