

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Vlada je bez rasprave usvojila dva važna zakona koji će uticati na budućnost kulture. Jedan od njih tiče se Strategije razvoja kulture
Vlada Srbije ubuduće će usvajati Strategiju razvoja kulture na pet godina umesto na deset, utvrđeno je novim izmenama i dopunama krovnog Zakona o kulturi, koje su usvojene 6. septembra u Skupštini Srbije.
Ovim se vrši usklađivanje Zakona o kulturi sa Zakonom o planskom sistemu Republike Srbije.
Donošenjem Strategije razvoja kulture na pet godina, kako je navedeno, moguće je utvrditi pravce razvoja kulture “na način da to bude održivije i sistemski utemeljenije, nego što bi to bio slučaj sa donošenjem ovog akta na period od deset godina”.
Takođe, Zadužbina Svetog manastira Hilandara dobila je status posebne državne brige.
Time se pridružila institucijama koje već imaju taj status, a to su Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), Matica srpska, Srpska književna zadruga (SKZ), Kulturno-prosvetna zajednica Srbije (KPZS), Zadužbina Ilije Kolarca, Vukova zadužbina i Zadužbina Dositeja Obradovića.
Za sprovođenje izmena i dopuna Zakona o kulturi, sredstva su obezbeđena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu, u okviru unapređenja sistema zaštite kulturnog nasleđa, obnove i zaštite Manastira Hilandar i dotacija nevladinim organizacijama, u iznosu od 13 miliona dinara. Sredstva za 2024. i 2025. godinu biće planirana u procesu pripreme budžeta.
Izmene i dopune Zakona o kulturi usvojene su u vreme opozicionog bojkota rada sednice parlamenta, a podneta su bila tri amandmana poslanika grupe Pravac Evropa i Zeleno – levi front, Ne davimo Beograd, za koje niko nije glasao.
Takođe bez rasprave, usvojen je i Zakon o filmskom i ostalom audiovizuelnom nasleđu.
Na osnovu tog Zakona, Jugoslovenska kinoteka postaje centralna ustanova zaštite i očuvanja filmskog i ostalog audiovizuelnog nasleđa, koje je okarakterisano kao svojevrsno materijalno svedočanstvo o postojanju, organizaciji, razvoju i funkcionisanju društva i države.
Zvanični budući naziv Kinoteke je Državni audiovizuelni arhiv Srbije Jugoslovenska kinoteka.
U Zakonu su navedena i dva audiovizuelna arhiva države – Filmske novosti i Vojnofilmski centar – Zastava film, kao i audiovizuelni arhivi u sastavu javnih medijskih ustanova – radio-televizija Srbije i Vojvodine, a uvedena je i mogućnost osnivanja specijalnih i privatnih arhiva.
Prema navodima Vlade Srbije, Jugoslovenska kinoteka do sada nije imala mogućnost da prikuplja celokupne informacije iz svih institucija kao i privatnih lica, koje čuvaju filmsko i ostalo audiovizuelno nasleđe. Novim zakonom i uvođenjem jedinstvenog informacionog sistema sve te informacije centralizovaće se i voditi kroz elektronski centralni registar.
S.Ć./SEEcult


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve