img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Australija legalizovala MDMA i magične gljive: Nova era u medicini

02. jul 2023, 10:42 M.J.
Foto: Bluebird Provisions on Unsplash
Copied

Ovom odlukom se psilocibin pronađen u pečurkama koristi kod ljudi sa depresijom kod kojih nije delovala regularna terapija. Biće dozvoljeno i da se MDMA, poznatiji kao izvorni ekstazi u formi tablete, koristi kod pacijenata sa post-traumatskim poremećajem

Početkom ove godine istraživači su se začudili kada je Australijski tradicionalno konzervativni regulator za lekove odobrio korišćenje psihodelika u svrhu pomoći terapijskim sesijama. 

Ovom odlukom se psilocibin pronađen u pečurkama koristi kod ljudi sa depresijom kod kojih nije delovala regularna terapija. Takođe, to će dozvoliti i da se MDMA, poznatija kao izvorni ekstazi u formi tablete, koristi kod pacijenata sa post-traumatskim poremećajem, prenosi BBC. 

Ove promene stupile su na snagu u subotu, kada je Australija zvanično postala prv zemalja koja je klasifikovala psihodelike kao lekove na nacionalnom nivou. 

Dok će dostupnost ovih lekova na početku biti limitirana, a lekovi skupi, mnogi eksperti i pacijenti se raduju ovom postignuću. Međutim, glavne medicinske organizacije su pozvale na opreznost. 

Slučaj Marjane Beugois

Marjani Beugois je dijagnostikovana teška depresija 2017. godine.

„U dva meseca izgubila sam mamu, baku, voljenog kućnog ljubimca i raskinula sam vezu,“ priseća se ona. 

Nije mogla da jede, da se tušira, niti da izađe iz kuće u Melburnu,  prepisani antidepresivi su je „bacali u zombi stanje“, nije mogla da plače, da se uteši ili oseća bolje. 

„I dalje sam odlazila u krevet moleći se da se ne probudim“, kaže ova četrdesetdevetogodišnjakinja. 

Počela je da istražuje i došla do alternativnih terapija psiloholicibinom na klinici u Amsterdamu, ali je bila nepoverljiva. 

Pročitajte još Biljka spasa s one strane zakona

„Nikada nisam uzimala ni drogu ni piće i kao savetnik za zavisnost uvek sam bila protiv toga,“ navodi Marjana Beugois. Međutim, kako je očajnički želela da pobegne od lečenja koje joj nije pomagalo, 2018. godine se prijavila na kliniku. 

Psiholicibin se konzumirao u čaju. „Boje su postale mnogo živopisnije. Osetila sam se snažno i ponovo povezano sa svetom, toplo i komforno. I sada dok pričam o tome, emotivna sam, to je bilo ogromno, prelepo iskustvo bezuslovne ljubavi.“

Tri terapije kasnije, osećala se izlečenom. „Mogla sam da se smejem, da osetim sreću, i da bistre glave nastavim sa dnevnom rutinom. Kada sam došla kući, prijatelji su mogli da vide da moje oči opet sijaju.“

Kome je još pomoglo?

Kada je Glen Bojs predložio terapeutu mikrodoziranje psihodelicima da proba da leči tešku depresiju, njegov terapeut je bio skeptičan. 

„Rekao mi je da to nije nešto što on radi, ali da ne može da me spreči,“ kaže Bojs. Tridesetrogodišnji veteran kaže da je osećao „dugotrajni PTSD“ iz vremena koje je proveo u vojsci, tokom lokdauna zbog kovida u Sidneju. 

Pročitajte još Mnogo pitanja bez odgovora

Posle 10 nedelja mikrodoziranja i terapije, crvene regije na skenovima njegovog mozga koje su pokazivale blokade su se raščistile. „Mogao sam ponovo da razmisljam jasno.“

Zbog malog broja zemalja koje su počele da koriste ove supstance u kliničkoj upotrebi na nacionalnom nivou, broj ljudi koji su iskusili terapiju psihodelicima je veoma mali. 

Pionirski poduhvat

Profesor Dejvid Nat, načelnik Neuropsihofarmakologije na britanskom Imperial koledžu u UK, čestitao je Australiji na „vodećoj ulozi u svetu na ovom vitalnom inovativnom tretmanu.“

Istraživač psihodelika i psihijatar dr Ben Sesa je za BBC opisao ovaj poduhvat kao pionirski. Sesa je dao otkaz u britanskoj Primarnoj kliničkoj organizaciji za psihodelike i provešće narednih 18 meseci u Australiji kako bi učestvovao u trening programu.

Druge zemlje su istraživale psihodelike kao pomoć iz saosećajnosti, uključujući Švajcarsju, Kanadu i Izrael – gde su regulatori za lekove doneli slične odluke, ali ne na nacionalnom nivou kao Australija. 

Klinike koje koriste psihodelike legalno rade i na Jamajci i Kostariki. 

Kako će Australija izdavati recepte za oba leka, i po kojoj ceni, tek će se videti i posmatrati.

M.J./BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Australija medicina terapija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: Iz bolnice opet u šator, najavila govor

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Povezane vesti

Narkotici

02.novembar Dejan Anastasijević i istraživači

Veštački raj

Da bi se shvatilo do koje mere stimulansi amfetaminskog tipa (ATS) potiskuju prirodne droge, treba znati da je globalno tržište za ovu kategoriju procenjeno na oko 34 miliona ljudi, više nego za heroin i kokain zajedno, od čega gotovo osam miliona koristi ekstazi, i da se za njihove potrebe godišnje proizvode oko 400 tona ATS-a, od čega je četvrtina ekstazi. Metamfetamini se najviše koriste u Aziji i Americi, dok na evropskom tržištu suvereno vladaju amfetamini i ekstazi

Marihuana kao lek

02.oktobar Jasmina Lazić

Biljka spasa s one strane zakona

Legalizacija marihuane u medicinske svrhe u ovdašnjem svetu pre svega je političko pitanje. Oni koji više nemaju šta da izgube i koji u tome vide jedini izlaz, od društva traže samo jedno – da im omogući pravo na taj vid lečenja i da prestane da ih zbog tog izbora tretira kao kriminalce

Bosna i Hercegovina

02.jul Redakcija Vremena

Kanabis: Od „zabranjene“ do biljke pod „strogom kontrolom“

Ako Komisija za opojne droge i Savet ministara Bosne i Hercegovine usvoje predlog Agencije za lekove, upotreba lekova na bazi kanabisa biće legalizovana u skladu sa preporukom Komisije UN za opojne droge

Legalizacija kanabisa

02.april Bojan Stojanović

Mnogo pitanja bez odgovora

Pažnju zavređuje i užurbanost da se postupi po preporuci Ujedinjenih nacija o legalizaciji kanabisa. Posebno ako se sagleda situacija u kojoj smo se našli kao društvo, imajući u vidu aferu Jovanjica

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure