
Hrvatska
Nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader pušten na slobodu
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
Amerika će nastaviti da se zadužuje, kao što njen narod troši ono što nema, jer se ljudi teško odriču navika da iz Targeta, Volmarta ili Pabliksa guraju kolica u kojima su desetine kilograma hrane i pića, mada izgleda da nekima postaje jasnije da se ne može tako u nedogled
Za “Vreme” iz Njujorka
Natpis na lokalnoj crkvi o poklanjanju odeće pored koga zastaju stanovnici Avenela, jednog od onih idiličnih predgrađa Njujorka koja se prostiru na teritoriji Nju Džersija, jasno govori šta znači kada u budžetu nema dovoljno novca. Sudbinu ovih ljudi, za koje se, zbog luksuznih kola parkiranih na ulicama, kuća sa besprekornim travnjacima i prepunih prodavnica u obližnjim šoping-molovima, nikada ne bi pomislilo da ih zanima besplatna odeća, deli i sama država Amerika koja je u poslednjem trenutku izbegla bankrot. Predsednik Džozef Bajden upravo je stavio potpis na zakon o privremenom ukidanju limita dozvoljenog zaduživanja, tako da će SAD nastaviti da troše i novac koji nemaju na vojsku, penzije, škole, zdravstvene ustanove… Ili na plate onih koji rade u državnim službama. Kako građanima tako i njihovoj zemlji, bar u ovome nema razlike između vašingtonske elite i onih koji čekaju da se otvore vrata ormana sa polovnom garderobom u predvorju Prve prezviterijanske crkve u Vudbridž aveniji, dok njena elektronska zvona odjekuju tihim gradskim kvartovima.
DUŽNI DO KRAJA ŽIVOTA
Možda će zvučati čudno za najbogatiju zemlju na svetu, ali je zaduživanje deo načina života.
Jedna od prvih stvari koje se nauče u Americi jeste da se sve plaća kreditnim karticama. Debitne služe jedino za podizanje keša na bankomatima kojim se kupuje ono što ne košta više od, recimo, par desetina dolara. Naravno, gotovinom može da se plati i ono što je više od tog iznosa, ali onda obično sledi prodavčevo sumnjičavo opipavanje banknota i njihovo podizanje prema svetlu da bi se utvrdila ispravnost. U Njujorku proveravaju i novčanice od pedeset dolara, ali se tu sve radi na posve osoben način. Oni koji ovde žive, to mesto jednostavno zovu – grad. Gledajući formalno, gradovi su i Zapadni Njujork koji se nalazi odmah preko puta Menhetna, ili susedni Junion siti zajedno sa obližnjim Vihokenom, Hobekenom, Džersi sitijem, Njuvarkom, Hadsonom, Vudbridžom… Ili pomenuti Avenel, ali je ova reč rezervisana samo za jedno mesto. Jedan je grad. Njujork.
Bilo da se kupuje u gradu i njegovim predgrađima, stalnim plaćanjem kreditnim karticama pravi se lična kreditna istorija, na osnovu koje se dobijaju nove kartice i odobravaju krediti za kola, stan, kuću… Tako da ih svi koriste i imaju po nekoliko, a onda petkom, kada obično stiže plata, prebacuju deo zarade na račun sa koga se prethodnih dana trošilo. Zaduženost je čak nešto poželjno, banke najviše vole one koji troše više od onoga što imaju pod pretpostavkom da svakog meseca uplaćuju minimalni iznos koji zavisi od visine duga i kamate. Ceni se zaduženost, ali ne i prezaduženost klijenata.
Problemi nastaju ako je nedeljna zarada manja od onoga što je potrošeno, što je više nego dobro znano milionima stanovnika ove zemlje. Tada se dug bankama postepeno, ali sigurno povećava, a ono što može da se plati petkom svodi se na otplaćivanje kamate koja, zbog inflacije, sada često iznosi četvrtinu ukupnog duga. Najnoviji podaci bankrate.com pokazuju da skoro 46 odsto građana prenosi dugovanja iz jednog u naredni mesec, što je za sedam procenata više u odnosu na prošlu godinu. Ispitivanje koje su sproveli agencija AP i Centar za istraživanje javnog mnjenja NORK otkriva da 35 procenata odraslih građana Amerike ima veći dug u svom domaćinstvu nego pre godinu dana.
Kada se ove hladne brojke pretvore u životne priče poznanika, prijatelja ili bliskih osoba, često se vidi da ljudi sa fakultetskim diplomama, koji već dugi niz godina rade pristojne poslove i ne rasipaju novac, imaju i po nekoliko hiljada dolara duga na kreditnim karticama. Kada im dozvoljeni minus nije dovoljan da bi kupili sve ono što im je neophodno, traže od banke da im podigne taj limit, što se lako i jednostavno obavlja preko mobilne aplikacije; nekog od službenika ionako nećete lako dobiti preko telefona, čak i ako se uspešno savladaju sva ona uobičajena pitanja govornih automata, koji savršeno dobro razumeju sve što pitate, vodeći vas kroz beskrajni lavirint opcija koje se završavaju savetom da se ode na zvaničnu veb-stranicu, pa onda sve od početka. Neki duguju bankama i više od 10.000, što znači da mesečno moraju da plaćaju par stotina dolara da se dug ne bi povećavao, da bi banka bila zadovoljna, a oni pošteđeni pretećih poziva o pokretanju sudskih postupaka za prinudnu naplatu. Osim kartica, tu su i studentski dugovi koji se često otplaćuju do kraja radnog veka, a oni hrabriji su tome dodali i kredit za kuću u kojoj žive, tako da je nemali broj građana zadužen do kraja života po različitim osnovama.
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
U trenutku kada u Americi nema ozbiljnog odgovora opozicije, Bela kuća se našla na udaru onih koji su aktuelnog predsednika doveli na vlast i traže objavljivanje čitavog dosijea Džefrija Epstina, osramoćenog milijardera
Iako civilno društvo u Srbiji već ima značajnu ulogu u razotkrivanju manipulativnih praksi, potreban je sistemski pristup koji uključuje snažniju institucionalnu podršku, unapređenje zakonskih okvira i širu edukaciju javnosti o mehanizmima prepoznavanja i prijavljivanja obmanjujućih podataka
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve