img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

„Čišćenje“ biblioteka: Zašto Amerika zabranjuje dečje knjige?

30. maj 2023, 17:29 I.Đ.
knjige
Copied

Zabrane su se desile u 32 države, što je pogodilo četiri miliona dece i mladih. Među zabranjenim knjigama je više naslova koji se dotiču nasilja i zlostavljanja, zdravlja i blagostanja, ili tuge i smrti. Cenzorima takođe smetaju i teme roda, rase i seksualnosti

Širom Sjedinjenih Američkih Država u poslednje vreme opšti je trend da se neki dečji naslovi koji se tiču rasa, roda i seksualnosti jednostavno zabranjuju.

To nije pravilo ali podatak da se knjige svakodnevno zabranjuju u 32 od 50 američkih država svakom će izazvati nekakvu reakciju. Šta je ovde po sredi?

Lista zabranjenih knjiga Američkog bibliotekarskog udruženja (ALA) iz 2008. označila je trilogiju Filipa Pulmana kao i knjigu „Severna svetlost“ kao drugu knjigu koja se najviše osporava u zemlji, uz prigovore Katoličke lige, prenosi BBC.

U stvari, cela trilogija je izazvala ogorčenje u nekim delovima SAD, dok je kolumnista Piter Hičens izjavio da je Pulman bio „anti-Klajv Stepls Luis, onaj kojem bi se ateisti molili, kada bi se molili“.

Zabrana „Severne svetlosti“ mogla bi se smatrati činom pre cenzurisanja knjiga iz „moralnih“ ili verskih razloga.

„Pokušaji zabrane knjiga su pokušaji da se ućutkaju autori koji su prikupili ogromnu hrabrost pričajući svoje priče“, kaže predsednica ALA Lesa Kananiopua Pelajo-Lozada:

„Većina knjiga kojima se ljudi protive su ili o LGBTQ pojedincima ili o osobama koje nisu belci. Te knjige su na policama biblioteke jer neko u zajednici želi da ih čita. Posao bibliotekara je da omogući pristup tim autorima i pričama, bilo da odražavaju iskustvo čitaoca ili rasvetljavaju nepoznatu perspektivu“.

Ona dodaje: „Amerikanci uživaju u slobodi izražavanja i slobodi da se bave izražavanjem drugih. Možemo da biramo knjige i ideje kojima želimo da se bavimo, ali ne možemo da odlučujemo šta naši susedi mogu da čitaju i misle. Ne ućutkujemo priče koje nam se ne sviđaju.“

„Pokret za zabranu knjiga pokreće glasna manjina koja zahteva cenzuru“, kaže Kejsi Mehan, direktorka PEN America projekta „Sloboda čitanja“.

Zabrane su se desile u 32 države, što je pogodilo četiri miliona dece i mladih. Među zabranjenim knjigama je više naslova koji se dotiču nasilja i zlostavljanja, zdravlja i blagostanja, ili tuge i smrti.

Razlozi koje navode protivnici uključuju „propagandu rodne ideologije“, „prihvatanje trans ideologije koja predstavlja napad na devojke/žene“, „nedolično polno ponašanje“, „upotrebu droge/alkohola“, „LGBTQ sadržaj“, „nasilno“ , „protiv policije“, „rasista“, „opscena“, „pedofilija“.

„U poslednjih 10 do 13 godina, LGBTQ knjige su postale veoma eksplicitne“, rekla je Dženifer Pipin, majka sa Floride i osnivačica organizacije „Mame za slobodu“. Zabrinutost zbog LGBTQ knjiga nije homofobija, rekla je, već je nastala zbog „eksplicitne“ prirode tekstova.

„Dok su oni koji zabranjuju knjige manjina stanovništva, oni su glasna manjina… i organizovana, odlučna da nametne svoju volju na svim nivoima vlasti“, kaže autor Džonatan Evison. Evisonov roman „Lawn Boy“, o mladom meksičko-američkom radniku baštovanu koji se bori da se probije u radničkom Sijetlu, sedmi je na listi zabranjenih knjiga ALA. „Stoga, veoma je važno da budemo vredni i organizovani u našim naporima da odbranimo slobodu govora.“

„Oni koji su za zabranu knjiga napravili su neku vrstu liste ciljanih knjiga i uvredljivih pasusa iz svake knjige“, Dejv Egers, autor najnovijeg romana „za sve uzraste“, „The Eyes and the Impossible“. Egers je posetio Rapid Siti u Južnoj Dakoti, nakon što je njegov roman „Krug“ zabranjen u tamošnjim srednjim školama, a svi primerci uništeni.

I.Đ./BBC/Euractiv.rs

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

dečje knjige zabrana knjiga u Americi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da telo pronađeno kod Inđije pripada Aleksandru Nešoviću

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Vučević u Kini

Bilateralni odnosi

26.maj 2026. I.M.

SNS i kineski komunisti potpisali sporazum o saradnji u Pekingu

U okviru višednevne posete Kini, srpska delegacija učestvuje u nizu sastanaka sa kineskim zvaničnicima. Miloš Vučević je potpisivanje memoranduma opisao kao priliku za učenje iz kineskog modela razvoja i jačanje bilateralne saradnje

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure